Presuda Vrhovnog suda kojom je potvrđena nezakonitost primjene promjenljive kamatne stope za kredite u ‘švicarcima’ potaknut će mnoge dužnike na pokretanje privatnih tužbi protiv banaka kako bi dobili odštetu za preplaćene kamate. Međutim, dosadašnja praksa pokazala je da je sudsko istjerivanje pravde u ovom slučaju prilično rizičan posao
U Udruzi Franak smatraju da dužnici sada imaju realni osnov za tužbe i dobre izglede za uspjeh po pitanju kamata. Ističu da oravdanost za podizanje tužbe postoji ako je korisnik kredita ugovorio promjenjivu kamatnu stopu koja se mijenjala odlukom banke, a bez suglasnosti klijenta.
Iako potiče svoje članove na podizanje privatnih tužbi Udruga Franak upozorava i na rizike koje one sa sobom nose. U dosadašnjoj praksi sudovi su različito tumačili odredbu o ništavosti promjenjive kamatne stope i ovisno o tome kako je postavljena tužba donosili različite odluke.
Pokretanje sudske tužbe za sobom nosi i troškove koji nisu zanemarivi. Troškovi parničnog postupka određuju se s obzirom na visinu predmeta spora. U troškove ulaze sudske pristojbe te trošak odvjetničkih radnji i trošak eventualnog financijskog vještačenja.
U slučaju da korisnik kredita dobije spor, troškove postupka snosi suprotna strana, a ako izgubi postupak on snosi troškove svoje i troškove suprotne strane. Prema procjeni Udruge Franak na prosječnu visinu tužbenog zahtjeva od 10.000 do 100.000 kuna sudski troškovi u slučaju gubitka spora u cijelosti iznosili bi oko 15.000 kuna.
Međutim s odvjetnikom se može dogovoriti i njegova nagrada na postotak, odnosno da se usluga plati po dobivenom sporu. U takvome slučaju, ukoliko se izgubi spor, potrošač bi platio samo sudske pristojbe i trošak suprotne strane, pa bi trošak u tome slučaju iznosio oko 7.500 kuna.
Prije pokretanja tužbe svakako je potrebno izračunati iznos preplaćene kamate i onda procijeniti isplati li se ići u sudski spor s obzirom na sve rizike. U slučaju pozitivnog ishoda spora tuženik ima pravo na razliku između kamate koju je platio na temelju početno utvrđene kamatne stope i uvećane kamate koju je obračunala banka na temelju jednostranih odluka o povećanju kamatne stope.
Što je razlika između početne i uvećane kamate veća dužniku se više isplati pokrenuti spor protiv banke. Drugim riječima, više se isplati tužiti banku ako izračun pokaže da imate pravio na povrat 60.000 kuna nego ako imate pravo na samo 10.000 kuna.
Dužnici: Pazite i na rizik zastare
U sudskim postupcima vrijeme radi za banke jer s prolaskom vremena teču zastarni rokovi, a samim time smanjuju se odštetni iznosi. U pravilu, dužnik nema pravo na potraživanja starija od pet godina. Međutim, i tu postoje dvojbe. Dok Udruga Franak smatra da su zastarni rokovi prekinuti podizanjem kolektivne tužbe u travnju 2012., dio pravnika smatra da opći petogodišnji rok za zastaru vrijedi od pravomoćne presude u srpnju 2014. godine.
IZVOR: tportal
