Konflikti su dio svakodnevice, a djeca se, kao i odrasli, međusobno ne slažu u svemu. Tada dolazi do frustracije, ljutnje, svađe, no to ne mora nužno biti negativno. “Sukob može pomoći da se bolje vidi problem i nađe rješenje. Konstruktivno riješeni konflikt dovodi do osjećaja zadovoljstva i samopouzdanja, uči djecu kako pregovarati i poštivati razlike”, objašnjava Ana Mužak, psihologinja iz vrtića Mali istraživač.
Važno je poticati kod djece načine konstruktivnog rješavanja sukoba, nastavlja Mužak. Trebaju naučiti da se mogu posvađati i ostati prijatelji. Djeca iz sukoba mogu naučiti i kako se zauzeti za sebe, iznijeti svoj stav, argumentirati, prihvaćati tuđe argumente, kako drugima dati pravo da razmišljaju drugačije te kako ponovno dovesti odnos u ravnotežu.
Kada se ipak umiješati?
“Sukob je važno iskustvo jer nas različitosti čekaju posvuda. Naučiti se nositi s tim oblikuje nas u empatične ljude koji će se zalagati za ravnopravnost i toleranciju. To je odgojni imperativ koji se ne može naučiti iz knjiga nego kroz iskustvo”, objašnjava prof. pedagogije Ivana Grabar. Ipak, roditelji često nisu sigurni kako se postaviti u situaciji kad dođe do sukoba između djece. Prema njezinu mišljenju, ako odrasli vide da je odnos neravnopravan važno je zaštititi dijete.
“Ako je riječ o svađi vršnjaka, bilo bi dobro ostati po strani (dok ne prerasta u agresiju) ili odmaknuti svoje dijete ne ulazeći u sukobe s drugim. Ako se svađe ponavljaju, može se pitati dijete što misli gdje je problem u njihovu odnosu. Također se može uvježbati situacija kroz igru likova. Time dijete dobiva iskustvo i lakše će situaciju ponoviti u kontekstu”, pojasnila je Grabar dodajući da je važno ne osuđivati i omalovažavati dijete ako ne uspije odreagirati kako roditelj želi. Najbolji primjer roditelji daju djeci svojim ponašanjem. Dijete uči što vidi i osjeti, naglašava Grabar, a ne ono što čuje.
“Svaki roditelj će reći djetetu: ‘Budi pristojan, slušaj starije, ne tuci se’… Ako se roditelj ponaša drugačije, tada će dijete preuzeti ponašanje”, pojasnila je prof. Ivana Grabar.
IZVOR:klokanica.hr
