Laszlo Attila Kerekes, mađarski tranzicijski tajkun s privremenom adresom u Tribunju i biznisom razgranatim od Jelse do Primoštena, stari znanac hrvatskih organa pravne države, u prvim je danima nove godine zaradio još jednu kaznenu prijavu. Suvlasnika primoštenskih hotela, kojega mali dioničari tog turističkog poduzeća gotovo cijelo desetljeće optužuju za školski primjer štetne privatizacije – neispunjenje preuzetih obveza obnove hotela i rasprodaju jeftino kupljene imovine nekadašnjeg turističkog bisera, kazneno je prijavljen zbog sumnje da je nezakonitim financijskim transakcijama državni proračun oštetio za 11 milijuna i 395 tisuća kuna. Šibensko-kninska policija sumnjiči ga da je od 2009. do 2010. godine, dok je račun tvrtke bio u blokadi, odobravao isplate vjerovnicima i s primoštenskom tvrtkom povezanim firmama – obračunska plaćanja, naplate cesijama, asignacijama i izjavama o kompenzacijama međusobnih obveza i tražbina. Predsjednika Uprave i suvlasnika tvrtke ‘Diamant marina’, koji je 2002. godine za otprilike milijun i pol kuna kupio Marinu ‘Kremik’, hotele ‘Marina lučica’, ‘Zora’ i ‘Raduča’, autokamp i mnoge druge popratne ugostiteljsko-turističke sadržaje, za slične je financijske malverzacije prošlog ljeta kazneno prijavila i splitsko-dalmatinska policija. Osnovano su ga osumnjičili da je, unatoč blokadi računa, hotelska kuća ‘Jelsa’ na Hvaru, još jedno turističko poduzeće kojeg se dokopao sa svojim partnerom Thomasom Vitezyjem, bliskim rođakom mađarskog premijera Viktora Orbana, nastavila poslovati i zakinula dobavljače za više od sedam milijuna kuna, umjesto da je proglasila stečaj.
PROŠLE GODINE 79 PRIJAVLJENIH ZA GOSPODARSKI KRIMINAL
Posljednja prijava protiv Laszla Attile Kerekesa, jedno je od mnogih osnovanih sumnji u kaznena djela iz područja gospodarskog kriminaliteta što ih je šibensko-kninska policija procesuirala posljednjih godina, a u kojima je počinjena šteta od oko 100 milijuna kuna. Prošle je godine u tom ‘resoru’ prijavljeno 215 kaznenih djela kojima je ‘zamračeno’ 14 milijuna i 650 tisuća kuna, a prijavljeno 79 osoba, od kojih dva bugarska državljanina. Godinu dana ranije prijavljeno je ukupno 209 kaznenih djela ove vrste, kojima je počinjena šteta od oko 25 milijuna i 216 tisuća kuna, a osumnjičeno 97 osoba od kojih jedan bosanskohercegovački državljanin. Najveća materijalna šteta, od 40 milijuna i 826 tisuća kuna, počinjena je 2009. godine, kada je prijavljeno 188 kaznenih djela i 131 osoba, sve hrvatski državljani. Jedan talijanski državljanin među 94 osobe prijavljene za nedjela iz gospodarskog kriminala uhvaćen je 2008. godine, kada je prijavljeno 149 kaznenih djela kojima je pričinjena materijalna šteta od 10 milijuna i 900 tisuća kuna. Najviše stranaca s prstima u gospodarsko-kriminalnom pekmezu uhvaćeno je 2007. godine, kada su među 69 prijavljenih osoba za 148 kaznenih djela i ukupnu materijalnu štetu od pet milijuna i 862 tisuće kuna, bila tri srbijanska, tri bugarska i jedan slovenski državljanin. Velika većina uhvaćenih počinitelja kaznenih djela iz područja gospodarskog kriminaliteta bili su odgovorne osobe u firmama koje su se bavile uslužnim djelatnostima, najčešće vlasnici tvrtki.
