Glavni objekt u vojnom logoru Burnumu bio je principij (lat. principium), odnosno zgrada zapovjedništva. Principij se u rimskim vojnim logorima gradio na spoju dvije glavne komunikacije (viae principalis i viae praetoriae), a građevina je bila monumentalna struktura zamišljena kao glavni trg (forum militare) vojnog logora.
Forumi su najčešće bili okruženi peristilom, a u središtu dvorišta često su postavljani oltari za prinošenje žrtava. Peristil je bio okružen nizom prostorija koje nisu služile za svakodnevnu upotrebu, već ekskluzivno u religijske i administrativne svrhe. Tu su bili uredi časnika, arhiv, oružarnice i prostorije za sastanke zapovjednika. Odaje zapovjednika (praetorium) bile su odvojene, uvijek su se nalazile u blizini principija, a najčešće je riječ o zgradi koja imitira izgled italske vile s dvorištem i peristilom.
U kasnom Carstvu bilo je uobičajeno da se u dvorištu principija nalazi i transverzalna dvorana (basilica principiorum) koja je zatvarala jednu stranu foruma. Sastavni dio bazilike bila je povišena platforma za govornika, tribunal, s koje su se zapovjednici ili viši časnici obraćali vojnicima. Iz dvorišta ili bazilike pristupalo se svetištu (aedes ili sacellum), a obično je riječ o prostoriji s apsidom. U tom prostoru bila su smještena i štovana vojna znamenja (signa) i legijski orao. Osim toga, bila je uobičajena praksa da to svetište služi i kao mjesto štovanja Jupitera ili carskog kulta. Svetište je ujedno bilo i riznica u kojoj su se čuvale plaće vojnika, smještena u njegovu podzemnom (podrumskom) dijelu.
Podatke o prvim istraživanjima na prostoru principija donosi Theodor Mommsen 1859. godine. U svojim bilješkama donosi prijepis izvještaja s istraživanja koje je proveo ‘kustos’ Đ. Sundečić po nalogu Općine Kistanje. Sljedeća istraživanja na prostoru principija vodio je 1912. i 1913. godine E. Reisch u ime Austrijskog arheološkog instituta u Beču. Šezdesetak godina kasnije djelatnik toga instituta M. Kandler na istom prostoru, unutar principija, obavio je manja revizijska iskapanja građevinskog sklopa koji se u izvještajima i znanstvenoj literaturi pogrešno naziva pretorij (zapovjednikov stan).
Principij u Burnumu zgrada je dimenzija 46 x 53 m, dovršena najkasnije početkom vladanja cara Tiberija. Nakon neuspjele Skribonijanove pobune protiv cara Klaudija cijeli Burnum, pa tako i legijski logor, doživio je veliku urbanističku i arhitektonsku promjenu. Približne dimenzije nove zgrade principija iznose 104 x 73 m. Sastoji se od dva duža krila (s legijskim uredima) koja flankiraju unutrašnje dvorište, odvojenih lučnim arkadama od stražnjeg, kraćeg krila, u kojem je i legijsko svetište u kojem se čuvaju bojni znakovi.
Nakon odlaska vojske i podizanja Burnuma na municipalni rang naselja, principij se transformirao u civilni forum s adjacencijama. Takvu mogućnost sugeriraju civilni sadržaji u principiju kastruma i građevinska aktivnost nakon odlaska legija.
Danas su u Burnumu iznad zemlje vidljive samo dvije arkade i dio luka krupnije, nekad središnje arkade, koje su pripadale bazilici (sudnici, vijećnici) sagrađenoj, po svoj prilici, u trajansko-hadrijanskom razdoblju, kada je Burnum već stekao status municipija. Bazilika je bila položena transverzalno u odnosu na dužu os principija, pa se može pretpostaviti da se uklopila u postojeće arkade kao ulaze na dugačkom bočnom zidu prema forumu. Istodobno je na prostoru nekadašnjeg principija uvedeno štovanje carskog kulta, o čemu svjedoče nalazi posveta carevima Trajanu i Hadrijanu. U vrijeme obnove metroačkog kulta koju je proveo Antonin Pio rekonstruiran je i kapitolij, na čijem su pročelju, na rubovima fasade, dodane edikule metroačkog i Venerinog kulta.
