U aktualnom satu današnje sjednice Gradskog vijeća Šibenika, uz ‘naručena’ pitanja HDZ-ovih vijećnika, koja vladajućima otvaraju prostor za ‘lijepe priče’, oporba je bila donekle konkretnija s pitanjima koja su ‘životna’ vezana za svakodnevne probleme građana, ali i transparentnost i učinkovitost rada gradske uprave.
SDP-ov Tonči Restović pitao je gradonačelnika Burića što je s njegovim prijedlogom o transparentnosti rada javne uprave, odnosno izbora direktora javnih ustanova.
– Svi dokumenti trebali bi biti dostavljeni Gradskom vijeću sa čime ste se složili još na početku ovog mandata. Do danas to niste napravili za Vodovod, gradonačelniče Buriću. Isto je bilo s direktorom Poda – formirano je povjerenstvo koje je zaključilo da je Jakov Terzanović najbolji kandidat. Tu ste propustili priliku, kako bi mi mogli vidjeti na temelju čega odabirete kandidate za određeno mjesto. Koliko sam upoznat iz medija, svo troje kandidata su dugogodišnji članovi HDZ-a , pa bi ja, a vjerujem i HDZ-ovi vijećnici, voljeli znati kako ste baš Terzaovića odabrali. Još jednom, dostavljajte nam te stvari, demokracija je na jako klizavim nogama, niti jedan drugi posao nam onda nema smisla – rekao je Restović.
Odgovorio mu je tajnik Ante Galić.
– Izbor direktora za Batižele i Gradski parking su bili na Vijeću. Također, svi su nadzorni odbori išli na vijeće. Mi bi morali sazvati 18 vijeća da svaki direktor prođe kroz gradsko vijeće. Do 25. prosinca je bila zakonska obaveza to raditi, a sad više ne. Nadalje, tek jučer su održane skupštine za izbor direkotra Poda i Batižela, jučer su imenovani direktori tih poduzeća – rekao je Galić.
Burić je naglasio kako nema problem s transparentnošću, ali kako se moraju voditi i GDPR-om, no kazao je kako ipak prihvaća prijedlog da na zahtjev predsjednika klubova mogu dostaviti potrebnu dokumentaciju.
Restovića je zanimalo jesu li sve tvrtke na Podima ispoštovale ugovore, odnosno obvezu pokretanja proizvodnje i zapošljavanja određenog broja ljudi, odnosno koliko je onih koji nisu i kažnjeni su u skladu s potpisanim ugovorima. Također, upitao je Burića kako je moguće da u tijeku trećeg mandata grad nema niti jednu nekretninu niti objekt koji bi stavio na raspolaganje izbjeglicama iz Ukrajine, odnosno onom kome je to potrebno.
– Grad se kao institucija ne bavi turizmom, grad nema svoji soba niti smještanih kapaciteta. Mi imamo objekt koji smo dali studentima na korištenje i to je sve – odgovorio je dogradonačelnik Mileta.
SDP-ov vijećnik Ivan Rajić ponovno je aktualizirao pitanje nedostatka parkirališnog prostora na Vidicima.
– Kada ćete krenuti sa izgradnjom parkirnog prostora na Vidicima? Žena sa kolicama se ne može popeti na nogostup, već se s djetetom mora spustiti na cestu. Sigurnost djece treba biti prioritet. Također, prema informaciji koju imam raspisan je natječaj za čvor Šibenski most-Zaton-Raslina. Moje je pitanje – je li moguće tu cestu, koja je izgrađena 68./69. godine, privesti rekonstrukciji?
Gradonačelnik Burić potvrdio je kako uređenje parkirališta na Vidicima kasni.
– Nažalost, točno je sve što kaže gospodin Rajiću. Imamo mali imovinsko-pravni spor od svega 10 metara kvadratnih. Projekt tri trake na području Vidika ide dalje, no dok god ljudi ne poštuju osnovna pravila ponašanja, nema onoga tko će osigurati parking. Kad svak svoje rješenje za parking ima na ulici, mi nećemo moći ništa napraviti. Da je dobar put video nadzor i sankcije pokazali su neki raniji primjeri. Kad je uvedeno plaćeno parkiranje na nekim područjima u gradu, odjednom je nastao red. Obećavam da ćemo tome stati na kraj – rekao je Burić.
Za čvor Jadranske magistrale i ceste prema Zatonu Burić je najavio planove Hrvatskih cesta.
– Konkretno, rješenje koje su ponudile Hrvatske ceste, da se iznađe rješenje s D1 na D8, da se sve riješi kao jedno čvorište, uz ugibalište za autobuse, jer brojni ljudi iz Zatona i Rasline koriste vodičku autobusnu liniju, a često vikendom nemaju autobusa. Radi se na suvremenom rješenju – rekao je Burić.
Rikarda Marenci s Nezavisne liste Stipe Petrine zanimale su okolnosti oko prodaje terena na brdu Luguša.
– Dužni ste ispitati tko je i što napravio, izgleda mi nevjerojatno da baš nitko iz izvršne vlasti nije bio upoznat s detaljima. Tražim zaštitu, obranu prostora resursa naše županije
Dogradonačelnik Mileta mu je odgovorio da je taj teren prodala država.
– Informirao sam se kad je bager došao na tu česticu. Država je na javnom natječaju prodala tu parcelu, država nas nije pitala hoćemo li kupiti parecelu, a i da je vjerojatno je ne bi kupili. Za konkretne radove koje vlasnik obavlja postoji Građevinska inspekcija koja te stvari provjerava, a vjerujem da je to i ovdje bio slučaj. Onaj tko je ponudio najnižu cijenu, to je i dobio. Svi trebamo djelovati u okviru svojih ovlasti.
Ivanu Vudrag iz HDZ-a zanimao je produženi boravak djece u osnovnim školama za koji ima sve više interesa.
– Zanima me što se događa, jer će te potrebe biti sve veće. Drugo moje pitanje, tvrđava sv. Ivana, kad možemo očekivati kraj radova i stavljanje u funkciju – pitala je Vudrag.
Odgovoreno joj je da sedam od devet škola ima produženi boravak, a gradonačelnik Burić je najavio otvaranje tvrđave sv. Ivana najkasnije 4. lipnja.
– U ponudi ćemo je imati za ovu sezonu. Sve je u pripremi za novu sezonu, od događanja, koncerata i samog otvorenja – najavio je Burić.
Tomislav Travčić, vijećnik s Nezavisne liste Stipe Petrine, pitao je kad će na red doći Ulica Bribirskih knezova u kojoj nema nogostupa, a promet je gust i vozi se brzo.
– Što se tiče nogostupa kod Ulice Bribirskih knezova, imamo više manje rješenje imovinske odnose i projekt, ali nam fali malo odvažnosti. Nailazimo na par problema, primjerice stepenice za ulaz u privatne kuće, a koje ulaze u taj koridor budućeg nogostupa. Može se riješiti njima ulaz preprojektiranjem stepenica, fali nam odvažosti. To je ići zamjeriti se jedno pet, šest ljudi s tim stepenicama, moramo srušit jedan objekt, sasvim iskreno. Kroz mjesec dana bismo trebali prelomiti, slažem se da se to treba napraviti – kazao je Danijel Mileta.
Mario Kovač iz Domovinskog pokreta podsjetio je da je uputio prijedlog za ukidanje prireza, a imao je i pitanje stanovnika Jadrije.
– Vrlo često komuniciram s Jadrijašima, saznao sam da imamo stotinjak ljudi s prijavljenim prebivalištem, takozvanim staračkim domaćinstvima. Izvan sezone nemaju javni prijevoz, niti dućan… njihova molba je da se barem dva puta tjedno povežu gradskom linijom kako bi mogli obaviti sve što im treba.
– Što se tiče Jadrije, tu će se problem riješiti kad uspostavimo vlastitu komunalnu tvrtku za gradski prijevoz putnika. Nažalost, mislim da to nećemo moći dogovoriti s ATP-om. U toj gradskoj četvrti, inače, Grad ne upravlja s ničim, gdje god tamo krenemo, imamo prepreku, pa ćemo to morati na drugačiji način. Provjerit ću što možemo napraviti za te ljude koji na Jadriji zaista trebaju neki kombi i redovitu vezu – kazao je gradonačelnik te dodao kako o mogućnosti ukidanja prireza razmišljaju odavno, ali postoji odgovornost prema proračunu zbog čega sve to treba dobro pripremit.
