Božić je jedan od najvažnijih kršćanskih blagdana koji slavi rođenje Isusa Krista, sina Božjega, a sam njegov naziv zapravo je umanjenica od riječi Bog. Engleska riječ za Božić – Christmas predstavlja skraćenicu sintagme koja u prijevodu znači Kristova misa, dok neki etimolozi vjeruju kako je to egipatska posuđenica složenice Khristos-Mas, što u prijevodu znači Kristovo rođenje.
Komercijalizacija kriva za popularizaciju Božića
Iako je važan vjerski blagdan, mnogi vjernici ne znaju kako je zapravo Uskrs najvažniji kršćanski blagdan, no zahvaljujući komercijalizaciji Božića koja se dogodila u posljednjih nekoliko desetljeća, došlo je do popularizacije ovog blagdana i zapostavljanja temeljnih teoloških vrijednosti koje on predstavlja. Također, mnoge nekršćanske zemlje u božićno vrijeme ukrašavaju gradove u božićnom duhu i kite božićna drvca.
Gubi li Božić svoj pravi smisao?
Slavljenje Božića s godinama je bivalo sve raširenije, a gozbe sve obilnije. Također je postalo popularno i pjevanje božićnih pjesama. Blagdansko raspoloženje bilo je veselo, često se pilo i jelo te slavilo, a ova se tradicija održala do danas.
Sve se češće mogu čuti kritike kako je Božić potpuno komercijaliziran te da seizgubio njegov pravi smisao. Mnogi više i ne znaju što se zapravo na Božić slavi, već ga povezuju isključivo s borom i darovima. Božićna poruka da je Bog uskrsnuo za spas ljudi, te priča o Isusovom rođenju u štalici jer za njega nije bilo mjesta u svratištu, kao da je u drugom planu iza potrošačke groznice.
Jednim od glavnih krivaca za iskrivljavanje istinskog božićnog duha smatra se korporacija Coca-Cola, zbog svog prepoznatljivog loga Djeda Božićnjaka koji daruje djecu, zahvaljujući kome, ne samo da je stvorila izvrstan marketinški trik, već je izmijenila vjerovanja i temelje koje Božić, kao vjerski blagdan, zapravo predstavlja.
Iako je Coca-Cola u reklamama počela koristiti Djeda Božićnjaka 1993., zapravo nije prva koja se toga dosjetila. Naime, lik Djeda Božićnjaka u crvenom odijelu pojavio se prvi put početkom 19. stoljeća, a modernu sliku djedice kakvu danas viđamo osmislio je karikaturist Thomas Nast 1870-ih.
Ideja o Djedu Božićnjaku koji je u današnje vrijeme nezaobilazni lik Coca-Colinog napitka u vrijeme blagdanskih dana, zapravo je preuzeta od američke konkurentske kompanije White Rock koja je još 1915. godine koristila lik Djeda Božićnjaka za promociju svoje mineralne vode, a kasnije 1923. i za gazirano bezalkoholno piće.
Iako Crkva nema ništa protiv Djeda Božićnjaka, te podržava darivanje najmilijih, obzirom da je i sam Isus bio darivan od tri kralja –Baltazara, Melkiora i Gašpara, ipak smatra kako se sam blagdan ne bi trebao svoditi na poklone, već na slavljenje Isusova rođenja u krugu obitelji, a prepričavanjem priča o Isusu trebalo bi mu odavati počast, kao i pomagati onima koji imaju manje i kojima je pomoć najpotrebnija, piše T-portal.hr
Božić slavimo 25. prosinca, a božićno vrijeme traje od Božića pa do Isusova krštenja, a to je uvijek nedjelja nakon blagdana Sveta Tri Kralja, kada se i službeno skida božićno drvce. Pravoslavni vjernici Božić slave 7. siječnja jer po Julijanskom kalendaru 25. prosinca pada na taj dan.
Prvi kršćani nisu slavili Božić
Budući da Novi zavjet ne navodi točan datum Isusova rođenja, prvi kršćani nisu slavili Božić, već samo Uskrs, a prvi zabilježeni podaci o slavljenju Božića datiraju iz 4. stoljeća u Rimu. Iako do danasnije razjašnjeno zašto se Božić slavi baš 25. prosinca, prevladavajuće je mišljenje da se Božić počeo slaviti toga datuma zato što se na taj dan u još uvijek većinski poganskom Rimu slavilo rođenje boga Sunca, pa se Crkva odlučila razračunati sa starim poganskim religijama, te na taj datum počela slaviti rođenje Isusa Krista koji se smatra stvoriteljem sunca, točnije božanskim suncem s visine
U ranom srednjem vijeku, Božić je bio zasjenjen blagdanom Sveta Tri Kralja, ali se poslije situacija promijenila. Četrdeset dana prije Božića nazivali su se ‘četrdeset dana svetog Martina’, a počinjali su 11. studenog. Danas to razdoblje traje četiri tjedna i naziva se došašćem ili adventom što znači dolazak, dok se vrijeme od Božića do Sveta Tri Kralja naziva dvanaestodnevnicom.
Kršćani su od davnina dan Isusova rođenja smatrali i početkom nove godine, a to je vrijedilo u gotovo čitavoj Europi. Osim činjenice da se Nova godina često naziva Mladi Božić ili Mali Božić, o tome govore i stihovi poznate hrvatske božićne pjesme ‘Narodil nam se kralj nebeski’. Crkva je tek 1691. godine prihvatila 1. siječnja kao Novu godinu.
