Predstavljanjem prve dječje radionice započeo je peti ovogodišnji festivalski razgovor. Radi se o radionici ručnog rada ‘Hrvatskog školskog muzeja’ iz Zagreba koju su održale voditeljica marketinga muzeja Kristina Gverić i ravnateljica Branka Manin. Na radionici su sudjelovale samo djevojčice koje su u kazališnom foajeu predstavile svoje radove, imena i datume uvezene križićima na platno. Voditeljica radioničkog programa Zdenka Bilušić istaknula je kako se nada nastavku ove i ostvarivanju suradnje s drugim muzejima u budućem radu festivalskih radionica.
‘Pekara Mišmaš’ u izvedbi ‘Zagrebačkog kazališta mladih’ oduševila je i publiku i kritiku u šibenskom kazalištu. Riječ je o lutkarskoj predstavi redatelja Roberta Waltla prema tekstu slovenske autorice Svetlane Makarovič. Ovu priču o skromnom pekaru i zlobnoj mlinarici slovenska djeca znaju napamet u istoj mjeri u kojoj naši mališani poznaju ‘Šegrta Hlapića’ ili ‘Šumu Striborovu’. Zanimljivo je da glumci koji igraju predstavu nisu lutkari, što je bio veliki izazov. Senka Bulić istaknula je kako je poseban osjećaj kada svoje tijelo upotrebljavaš kako bi udahnuo život lutki. Također je bila potrebna i velika koordinacija pokreta i emocija da bi se uspješno igralo sa čak 40 lutaka, od kojih svaka ima svoj identitet i specifičnu boju glasa.
Same pohvale pobrala je i predstava s Ljetne pozornice ‘Emil i detektivi’ u produkciji ‘Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića’ iz Osijeka. To je kazalište redoviti gost šibenskog festivala, a njegova ravnateljica Jasminka Mesarić članica je festivalskog vijeća i dugogodišnja sudionica rasprava za okruglim stolom. Priznala je kako je bio veliki izazov i zadovoljstvo raditi ovu predstavu s mladim redateljem Nikolom Zavišićem i da je posebno sretna što su na suvremen način uprizorili Kästnera. Osječko kazalište radi neke od najkvalitetnijih produkcija za djecu, a ova je predstava posebno zanimljiva jer sjajnim tempom i izuzetnom glazbom u ‘furiozni’ tekst priče unosi maštovitost i svježinu. Elementi mjuzikla, kabarea i drame, te scenografija koju pomoću kofera glumci sami grade, zajedničkim su snagama pridonijeli da se uprizori potjera, što je na sceni izrazito teško i šibenskoj publici donese Emilov provincijski i Kästnerov europski duh.
Grozdana Cvitan, urednica literarnog programa festivala, predstavila je književnicu Željku Horvat Vukelja koja je u srijedu na Dobriću s djecom podijelila ‘Pričokaze iz Željkine torbe’. Uz sve pohvale autorici, urednica programa osvrnula se na problem marginalizacije literarnog programa od strane direkcije festivala i njegov nestanak iz dnevnih zbivanja koji je ove godine uočljiv. Na to se nadovezao i Jakša Fiamengo kazavši da se mora dogovoriti jasna vizura o tome što je to literarni program i organizacijski ga osmisliti kako bi se vratio na mjesto koje mu pripada na festivalu.
