Zaposlenik u Šibensko-kninskoj županiji s prosječnom plaćom od 3940 kuna ima težak zadatak. Osim što mora platiti režije i hranu, uzdržava barem jednog umirovljenika. Naime,
prema posljednjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje 31.12.2011 godine Šibensko-kninska županija imala je 27 797 zaposlenih naspram 31 653 umirovljenika. To znači da više od jednog radnika, preciznije 1,13 radnik uzdržava jednog umirovljenika. Dodamo li računici još 8931
nezaposlenog, jasno je da gotovo 40 tisuća ljudi na području Šibensko-kninske županije, odnosno grad veći od Šibenika, uopće ne radi! Posljednje brojke iznenadile su čak i Luku Petrinu, direktora šibenske ispostave Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
– Čini mi se da nikad nije bilo gore. Uspoređujući s prošlim godinama, izgubili smo stotine radnih mjesta. No, u odnosu na prošlu godinu, tek ih je 50-ak manje, pa se nadam da se pad zaustavio – govori Petrina.
Mnogo ratnih i vojnih invalida
Izrazito velik broj umirovljenika objašnjava tim što Šibensko-kninska županija kao poprište ratnih zbivanja vjerojatno ima iznadprosječan broj vojnih invalida. Potvrđuju to podaci HZMO-a, jer je na šibensko-kninskom području preko 3 tisuće vojnih i ratnih invalida. Generalno, prosječna mirovina iznosi otprilike 2180 kuna, što iznosi 37,5 posto prosječne plaće. Prema tome, jasno je da i zaposleni i umirovljenici životare. Za ilustraciju, još 1990-tih prosječna mirovina iznosila je preko 60 posto plaće. Dok su primanja narasla duplo, mirovine su porasle za samo 250 kuna, a najave novog rasta nema.
– Nema novca u proračunu. Mirovine će stagnirati do daljnjeg. Time su umirovljenici postali najugroženija skupina, prema Europskoj uniji većina ih je čista sirotinja – govori Mirko Radak iz šibenske podružnice Hrvatske stranke umirovljenika.
