Pravilo dalmatinske poljoprivrede jest da pravila nema. Našu poljoprivredu, kaže se u narodu, muče dvije kiše: ona koja padne u doba cvatnje i oplodnje je prva, a druga je ona koja ne padne. Nakon dugog suhog i vrućeg razdoblja, kišu su jedva dočekali svi stanovnici Šibensko-kninske županije, a maslinari pogotovo. Traga na poljoprivrednim nasadima prvo je ostavila kiša koja je pala u doba cvatnje, obol su zatim ostavile visoke temperature bez kišnih dana, zajedno s toplotnim udarima, a onda, kad je kiša konačno pala, pojavio se novi problem – maslinov svrdlaš. Poljoprivrednici kažu da niti jedna godina za masline nije ista, a isto bi se moglo reći i za štetne nametnike poput ovoga. Kiše koje su pale neće spasiti ovogodišnji urod maslina svima onima koji svoje masline na vrijeme nisu zaštitili od ovog štetnika zbog kojeg masline crne i opadaju. Svrdlaša je trebalo pratiti krajem lipnja i početkom srpnja, a već sredinom srpnja bilo je prekasno. Barem su nam tako rekli naši stručni sugovornici.
MASLINARI NE SLUŠAJU SAVJETE
– Kiše su definitivno pomogle, a maslinari koji ne slušaju stručne savjete, ove su godine suočeni s maslinovim svrdlašem. Neki jednostavno uporno odbijaju slušati upustva i vode se onom ‘Šta Bog da’, ali čini mi se ipak da, poučeni iskustvom, ljudi polako počinju mijenjati taj stav što me raduje – rekao je uljar Drago Laća, a to nam je potvrdila i Gordana Kožarić Silov, viša stručna savjetnica za biljno zdravstvo.
– Pojedini maslinari giješe u mnogočemu. Idu prekasno spašavati nešto što je već uništeno, zanemaruju stručne savjete poput onih najvažnijih, a to je redovit obilazak maslinika i pravovremena zaštita od štetnika poput svrdlaša koji je masline ‘napao’ početkom sedmog mjeseca – tvrdi Kožarić-Silov.
No, svim savjetima unatoč, općenito stanje na nasadima masline niti ove godine na šibensko-kninskom području nije dobro. Sorta oblica, najrasprostranjenija sorta na našem području, pored krvavice koja je česta na skradinskom području, ove je godine jako loše rodila, tvrde naši sugovornici.
– Prošla je godina bila, blago rečeno, katastrofalna. Ove je godine isto katastrofa, ali u manjim razmjerima – slikovito nam je stanje opisao uljar Laća, istaknuvši kako su, po njegovoj slobodnoj procjeni, ova i prošla, definitivno najgore godine u posljednjih pedeset godina sustavnog uzgoja maslinovih kultura. Kako se doznaje s terena, situacija nije svugdje ista.Ove godine katastrofalna šteta, koja je zabilježena lani, zaobišla je maslinare iz Donjeg polja kraj Šibenika, no zato su nametnici napali maslinike na skradinskom i rogozničkom području. Iako se očekuje kako siuacija neće biti poput lanjske kad su, zbog lošeg urod, ujari razmišljali hoće li uopće ovarati pogone za preradu maslina, maslinici u županiji daleko su od pung kapaciteta.
LOŠI LANJSKI REZULTATI
Podsjetimo, relevantni stručnjaci, analizirajući situaciju, i lani su kazali kako se ne sjećaju tako slabog uroda u posljednjih 50 godina. Davorin pamić, poznati poljoprivredni avjetodavac u mirovini naglašavao je kako je krivac za tako katastrofalnu godinu bila velika kiša koja je padala cijelo lanjsko ljeto, a naročito u šestom mjesecu, kad je maslina u cvatu, kiša je uništila pelud, pa se masline nisu ni oplodile kao inače.
Osim kiše koja je nastavila padati tijekom ljeta, lani je probleme stvarala maslinova mušica koja, kako je to tada slikovito objasnio Pamić, izlegne svoju ličinku u plod, a taj crv se hrani onim što je najbolje, dakle uljem. Ove godine nasade je napao maslinov svrdlaš, a u kolikoj će mjeri ovaj nametnik utjecati na količine proizvedenog ulja, kao i na njegovu kvalitetu, poljoprivrednici će zbrajati u studenom nakon berbe. Nadamo se kako će štete biti manje, s obzirom da je lanjsko ulje uglavnom bilo loše kvalitete, ako su masline uopće bile za preradu, a ne za – otpad.
SVRDLAŠ
Kako napominju stručnjaci, ovaj nametnik uzrokuje da plodovi masline crne i otpadaju. Metodom otresanja grana ovog se nametnika trebalo rješavati još krajem lipnja, te početkom srpnja pratiti promjene i eventualne ubode na plodovima. Suzbijanjem maslinovog moljca dimetoatom osobito u fazi ploda veličine dva do četiri milimetra dobrim dijelom suzbije se i ovaj štetnik, napominje se u stručnoj literaturi. Međutim potrebno je bilo još jedno prskanje krajem lipnja i u prvoj polovici srpnja.
Niti jedno sredstvo u Hrvatskoj nije registrirano i nema dozvolu za suzbijanje maslinovog svrdlaša. Djelotvornost po svoj prilici iskazuju sistemična sredstva, ali registraciju nemaju niti su dozvoljena u integriranoj ni ekološkoj proizvodnji. Isto je i s nekim kontaktnim sredstvima koja se inače uobičajeno koriste u maslinicima pa bi vjerojatno u određenoj mjeri djelovala i na suzbijanje svrdlaša iako nemaju dozvolu niti su registrirana, a nisu dozvoljena ni u integriranoj ni u ekološkoj proizvodnji.
