Kipar Ante Despot umro je na današnji dan 01. rujna 2007. godine u Zagrebu.
Ante Despot rođen je u Mandalini kraj Šibenika 01. prosinca 1919. godine. Autor je velikog broja skulptura, portreta i reljefa širom Hrvatske i bivše Jugoslavije. U rodnom Šibeniku svoja je djela izlagao samo jednom, 1957. godine, na skupnoj izložbi s većim brojem drugih autora ali je svojim skulpturama i spomenicima bitno obogatio šibenske javne prostore.
Učiteljsku školu završio u Šibeniku. Bio je odličan sportaš. Kao mladić bio je veslač u šibenskom Veslačkom klubu „Krka“.
Studij kiparstva započinje 1941. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Prekida ga odlaskom upartizane, a biva i zatočen u zatvoru 1943. od strane ustaškog režima. Studij završava 1946. u klasi Frana Kršinića. God. 1946–50. suradnik je majstorskih radionica Antuna Augustinčića i Frana Kršinića. 1949. završava na četiri mjeseca na Goli otok zbog optužbe da je surađivao s Infobiroom. Nakon toga je od 1950. do 1976. profesor i voditelj kiparskog odsjeka u Školi primijenjene umjetnosti te do 1978. direktor Centra za likovni odgoj u Zagrebu.
Izradio je više spomenika i spomen-obilježja na temu ratnih stradanja (idejno rješenje partizanskoga groblja, 1975., i spomenik NOB-u, 1980., u Šibeniku; reljefi za spomenik u Trpinji kraj Vukovara, 1977, sa Ž. Janešom. Godine 1966. postavljena su njegova spomen-poprsja narodnih heroja: Vlade Perana, Mira Višića i Slobodana Macure na šibenskoj rivi, a revolucionara Ante Jurlina na Poljani maršala Tita i stala tamo do 1990.
Najviše se posvećuje portretnoj plastici, pri čemu unutar realističkih rješenja sažima fizionomijske i oblikovne karakteristike u reduciranoj masi i zatvorenim obrisima. Uspjelo se bavi i medaljarstvom. Izlagao je skupno na izložbama Likuma (od 1950), HDLU-a (od 1952), Grupe 5 (B. Becić, A. Despot, Z. Gradiš, J. Poljan, Z. Slevec — 1957. i 1959), na Memorijalu Ive Kerdića (Zagreb 1981), I. trijenalu hrvatskog kiparstva (Zagreb 1982) i dr. Imao je svoju prvu samostalnu izložbu u Atelijeru Lučko 10. listopada 2003. godine.
Partizansko spomen-groblje u Šibeniku je izgrađeno na platou sjevernog dijela gradskog groblja na predjelu “Kvanj”, a po idejnom projektu Ante Despota
Spomenik do kraja nikad nije izgrađen, no Ante Despot je zato izradio skulpturu sjedeće žene na prednjem platou Spomen groblja.
