Natječaj za ravnatelja Razvojne agencije Šibensko-kninske županije je u tijeku, no već se naveliko spekulira o imenu koje bi trebalo zamijeniti vjerojatno najdugovječnijeg ravnatelja javne ustanove na lokalnoj razini Dragu Matića. Na njegovo mjesto trebala bi doći Mira Lepur koja bi, međutim, trebala biti pravo osvježenje za regionalnu agenciju, budući da je, kako se doznaje, riječ o mladoj ženi s velikim iskustvom na području europskih fondova i općenito standarda koje propisuje Europa, a koje temelji na svom radu u Bruxellesu.
NISU SE PROSLAVILI
S njom na čelu možda će Razvojna agencija konačno ispuniti svoju svrhu i aktivno moderirati između javnog sektora, poduzetnika i europskih natječaja. Dosad, naime, agencija se nije proslavila u povlačenju novca i animiranju poduzetnika, što se vidi i iz činjenice da je na posljednjem IPARD natječaju samo pet županijskih poljoprivrednika ostvarilo potpore i subvencije iz programa za unapređenje poljoprivrednog sektora uz pomoć konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda. Drago Matić tada je razloge slabijih rezultata lokalnih poljoprivrednika ponajprije vidio u proceduralnim problemima i suviše opsežnoj dokumentaciji te pitanju ispunjavaju li uopće kriterije za prijavu. No, s druge je strane bila Istarska županija koja je na istom natječaju ostvarila 136 potpora, pa se postavlja pitanje je li uistinu problem bio u poljoprivrednicima ili u nedovoljnoj informiranosti i motiviranosti istih. Inače, što se informiranosti i motivacije tiče, na službenim stranicama Razvojne agencije nije istaknut nijedan projekt pod kategorijom ‘realizirani projekti, niti ‘projekti u tijeku’, ali je postavljen dokument razvojne strategije koja je, međutim, za razdoblje od 2011. do 2013. godine, što samo po sebi dovoljno govori o ažurnosti agencije i njezinom odnosu prema javnosti. Prilike u praćenju europskih natječaja Županija šibensko-kninska dosad je općenito češće propuštala nego koristila.
NEMA NAS U BRUXELLESSU
Izuzev šetnice kroz kanal sv. Ante, projekta koji je osmislila i provela županijska Javna ustanova za zaštićene prirodne vrijednosti, te projekta uspostave Centra za aluminij u iNavisu, Županija se i ne može podičiti drugim većim uspjehom kada je u pitanju povlačenje sredstava iz fondova. No, taj podatak ne čudi kada je poznato kako smo među rijetkim županijama koje nemaju svoj ured u Bruxellesu. Nama to, izgleda, ne treba. Valja kazati kako u ovom slučaju argumenti o nedostatku sredstava nisu suviše ‘teški’, budući da se tom problemu može doskočiti onako kako su to učinile Vukovarsko – srijemska, Dubrovačko-neretvanska i Istarska županija koje su u Bruxellesu otvorile zajednički ured te barataju informacijama iz prve ruke, motiviraju svoje poduzetnike na vrijeme, a projekte zbog toga provode s velikim uspjehom.
