" "
Više

    " "

    INTERVJU: Dr. Marin Paić: Ovdje nam je tijesno, sve naše službe odavno su prerasle kapacitet bolnice

     

    Šibenska bolnica već je neko vrijeme u postupku sanacije, poput mnogih hrvatskih zdravstvenih ustanova. Postupak je započet na čelu s Antom Županovićem, no nedavno on je otišao u mirovinu, a na njegovo je mjesto došao njegov zamjenik, urolog dr. Marin Paić. Dokle je stigao postupak sanacije i što su njegovi rezultati saznajte u razgovoru koji smo s dr. Paićem vodili na spomenute teme.

    DUGOVI VEĆINOM SANIRANI

    Kakvo ste stanje naslijedili od vašeg prethodnika, dr. Ante Županovića u Općoj bolnici Šibenik? Mnogo se pričalo o dugovima bolnice. Možete li nam reći koliki su dugovi na današnji dan i za što sve i kome bolnica duguje?
    Opća bolnica Šibensko-kninske županije je u procesu sanacije od strane Ministarstva zdravlja od srpnja 2013., dakle već pune dvije godine. Dr. Ante Županović je bio sanacijski upravitelj od početka sanacije do svibnja ove godine kada je na vlastiti zahtjev razriješen zbog odlaska u mirovinu. U ovom trenutku naša bolnica ima oko devet milijuna kuna dugovanja prema dobavljačima lijekova i potrošne medicinske opreme. Radi se o novim računima iz 2015. godine, a starijih dugovanja od 180 dana više nemamo. Financijsko poslovanje bolnice iz mjeseca u mjesec pokazuje postupno smanjenje deficita te se polako ali sigurno približavamo financijskoj stabilnosti.
    Koji su krajnji ciljevi sanacije šibenske bolnice, s koliko će kreveta u konačnici raspolagati i koje će sve odjele imati?
    Krajnji cilj sanacije je postizanje financijske stabilnosti bolnice. Moramo postići ravnotežu između prihoda i rashoda bolnice. Dosad su gotovo sve bolnice u svom poslovanju imale višak rashoda u odnosu na prihode i tako je nastajao dug koji se gomilao. Vlada Republike Hrvatske je, stoga, s vremena na vrijeme intervenirala saniranjem tih nagomilanih dugovanja. Cilj sanacija svih bolnica koje su u procesu sanacije, pa tako i naše, jest da se stari dugovi podmire, što je uglavnom već i izvršeno, te da se postigne uravnoteženo financijsko poslovanje bolnica koje neće stvarati nova dugovanja u budućnosti. Uvjeren sam da u našoj bolnici to možemo postići. Potrebno je smanjiti troškove za potrošni materijal, lijekove i energente te povećati fakturiranje prema HZZO-u. Osim toga, mijenjamo i organizaciju rada kako djelatnici bolnice ne bi imali puno skupih prekovremenih sati. Ako se svi ‘uhvatimo za isti štap’ onda možemo spasiti našu bolnicu. Samo, bolnica ima oko 840 zaposlenika, i nisam siguran da svi shvaćaju situaciju u kojoj se nalazimo.
    Duge liste čekanja su akutni problem hrvatskog zdravstva. Koje biste mjere predložili za ublažavanje ili rješavanje takve situacije?
    Liste čekanja jesu problem, no nisu niti izbliza najveći problem hrvatskog zdravstva. Nisu te liste niti tako duge kako ih mi doživljavamo. Pogledajte samo liste čekanja u zemljama Europske unije. Naravno, treba i dalje stalno ulagati napore u skraćivanje lista čekanja.
    Kolike su liste čekanja u šibenskoj bolnici? Na kojem je odjelu najalarmantnije stanje?
    U našoj bolnici nemamo posebno duge liste čekanja, najduže se čeka za operaciju očne mrene, oko 120 dana, ali i to je bolje nego drugdje u Hrvatskoj.

    MANJAK PROSTORA

    Što je s projektom nove bolnice koji je postao svojevrsna urbana legenda s obzirom da se spominje dvadesetak godina, a još uvijek nije stigao dalje od ideje?
    Šibenska bolnica izgrađena je 1883. godine. To je bolnica paviljonskog tipa kakve su se tada gradile. Danas su drugačiji standardi i za funkcioniranje bolnice potrebna je suha i grijana vertikalna i horizontalna komunikacija između bolničkih službi, što mi na ovoj lokaciji ne možemo imati. Osim toga, ovdje nam je tijesno, odavno smo prerasli kapacitet ove lokacije i sve naše službe imaju manjak prostora. Mnogo je razloga zbog kojih je neophodno planirati izgradnju nove bolnice na novoj lokaciji. Potrebno je u suradnji s vlasnikom bolnice, a to je Šibensko-kninska županija, dogovoriti konkretne korake kako bi se krenulo ‘dalje od ideje’, kako ste rekli.
    Kakvo je točno stanje s prostornim kapacitetima bolnice? Gdje nedostaje prostora?
    Prostora nedostaje svim službama, ali najgore je sa službom ortopedije, bolničkom ljekarnom i dijelom službe patologije koji gotovo da nemaju svog prostora ili je isti u jako lošem stanju. Osim navedenih, u jako lošem stanju su oftalmološka poliklinika, služba hemodijalize i služba fizikalne medicine kojima hitno treba adaptacija postojećih prostora. Ima još puno posla u našoj bolnici, ali kad sve završimo vjerojatno ćemo morati krenuti ispočetka uređivati odjele koje smo uređivali proteklih 20 godina, pa tako u krug, dok ne izgradimo novu bolnicu.
    Nedavno je Opća bolnica Šibenik izgubila jedan od sudskih sporova koje pokreću pacijenti ili rodbina nezadovoljna liječničkim tretmanom. Koliko šibenska bolnica ima takvih slučajeva i u kojim se pravcima razvijaju?
    U svim bolnicama na svijetu se događaju neželjeni ishodi liječenja, bilo da nastaju greškom ili naprosto sudbonosnim tijekom bolesti. Neki od tih neželjenih ishoda liječenja završavaju na sudu. Što se tiče naše bolnice većina tih sudskih procesa završava u našu korist, ali neki i ne. To je naprosto neminovno, i to treba prihvatiti kao rizik posla. Nemamo mi ništa više takvih sudskih procesa nego druge bolnice. Ono što zabrinjava jest da je trend takav da sve više pacijenata ili članova njihovih obitelji očekuje materijalnu (novčanu) satisfakciju zbog neželjenog ishoda liječenja, a naši liječnici nisu sustavno osigurani od takvih slučajeva. To je problem koji mora što prije biti riješen na višoj razini.
    Opća bolnica Šibenik se trenutno nalazi u otprilike 17 sporova naknade štete koje su pokrenuli pacijenti ili njihove obitelji od čega ih je 14 u prvostupanjskom postupku ili žalbi dok se tri spora nalaze u reviziji na Vrhovnom sudu. Od navedena tri spora u reviziji jedan je pravomoćno okončan u korist bolnice, a dva u korist tužitelja, za što je bolnica isplatila tužiteljima štetu po pravomoćnoj presudi i uložila reviziju VSRH. Moram reći da u evidenciji imamo još devet predmeta koji su okončani u korist bolnice te jedan koji je u korist tužitelja i u kojem je bolnica već isplatila štetu. Dakle, ovih 10 predmeta su završeni i zatvoreni.
    Nakon dugih 11 godina šibenska bolnica konačno je dobila novi CT uređaj kojeg je u potpunosti financiralo Ministarstvo zdravlja. 
    Projekt je već završen. Ministarstvo zdravlja nabavilo je za potrebe naše bolnice MSCT uređaj vrijednosti nešto preko četiri milijuna kuna, izvršena je demontaža starog, dotrajalog i zastarjelog CT uređaja, izvršena je adaptacija prostora, a potom je instaliran novi MSCT uređaj u obnovljen prostor. Educirani su djelatnici službe radiologije za rad na novom uređaju i isti je 20. srpnja pušten u puni pogon. Dobili smo novi, moderan i kvalitetan uređaj koji će u potpunosti zadovoljavati naše potrebe slijedećih nekoliko godina. Uspješno smo prebrodili vrlo delikatan period u trajanju oko mjesec dana kada smo radili bez CT uređaja, i to u srcu turističke sezone. Moram se još jednom zahvaliti i čestitati kolegama, ali i partnerima koji su nam u tome pomogli, prije svega Domu zdravlja Šibenik, Zavodu za hitnu medicinu Šibensko-kninske županije, Poliklinici Vita te OB Zadar i KBC Split.

    DUGA LISTA ŽELJA

    marin paic 4

    Koji su još sve uređaji neophodni u OB Šibenik, što imate u planu još nabavljati?
    Duga je lista želja, a puno je kraća lista mogućnosti. Ipak, moram istaknuti da je Opća bolnica Šibensko-kninske županije dobro opremljena bolnica, i to po europskim standardima. To moram zahvaliti svojim prethodnicima. Svake godine se izrađuje plan nabave opreme za sljedeću godinu i pri tom se vodi računa o prioritetima. Nije lako izabrati ono najhitnije kad su mogućnosti ograničene, ali ipak se nekako pokrivamo.
    Po vašem mišljenju, koji je najveći nedostatak šibenske bolnice, a što je njen najveći adut?
    Najveći nedostatak je nedostatak prostora na postojećoj lokaciji. Najveća prednost su vrijedni, pošteni i stručni djelatnici kojih ima većina među skoro 840 zaposlenih. Njima možemo zahvaliti što u našem gradu i županiji imamo visoku europsku razinu zdravstvene zaštite.
    Sve je veći broj liječnika i medicinskih sestara koji odlaze na rad u inozemstvo, iako postoji jasna potreba za većim brojem liječnika u hrvatskim bolnicama. Što je uzrok tom trendu? Kako biste ga spriječili?
    Kao što sam već rekao, naši zdravstveni djelatnici velika su vrijednost našeg sustava. Naime, proizvodimo sposoban kadar za kojim vlada velika potražnja u razvijenijim zemljama. Ne govorim samo o liječnicima, već i o medicinskim sestrama i tehničarima i drugim zdravstvenim djelatnicima. Takve kadrove su zemlje razvijenije od nas spremne dobro platiti i uvijek će biti onih koji su spremni prihvatiti takvu ponudu i napustiti Hrvatsku. No, mislim da to nikad neće poprimiti takve razmjere da bi značajnije destabiliziralo naš zdravstveni sustav.

     

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    Do nedjelje suho, barem djelomice sunčano i toplo

    Sljedećih dana vjetrovito, ali do Uskrsa većinom suho, uz dosta sunčanog vremena, na kopnu i osjetan porast temperature zraka, zatim opet promjenjivije. Do kraja...

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana...

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na...

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...

    Ne propustite posjetiti Prvić Luku i naučiti šivati...

    Kreativke s Prvića ovaj put osmislile su novi projekt, 'ŠUŠKA – šudari & škanjeli', podržan od Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koji ima...

    NAJNOVIJE

    Do nedjelje suho, barem djelomice sunčano i toplo

    Sljedećih dana vjetrovito, ali do Uskrsa većinom suho, uz dosta sunčanog vremena, na kopnu i osjetan porast temperature zraka, zatim opet promjenjivije. Do kraja...

    FOTO Na Veliki četvrtak u šibenskoj katedrali održana misa posvete ulja

    Misu posvete ulja u katedrali svetog Jakova u Šibeniku, na Veliki četvrtak 28. ožujka u jutarnjim satima, predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić. Uz...

    Provedite dan u Azimutu! Popodne obavite ‘šoping’ na buvljaku a navečer plešite uz Ministrante

    U klubu Azimut program u petak, 29. ožujka počinje već u popodnevnim satima tradicionalnim buvljakom u 16.30 sati a potom kreće koncert riječkih Ministranata...

    Ne propustite posjetiti Prvić Luku i naučiti šivati ‘šudar’ ili izraditi svoj ‘škanjel’

    Kreativke s Prvića ovaj put osmislile su novi projekt, 'ŠUŠKA – šudari & škanjeli', podržan od Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koji ima...