Najpogođeniji su nacionalni park Krka gdje postoje planovi za čak četiri hidroelektrane, zatim Rezervat Biosfere i regionalni park Mura – Drava – Dunav gdje postoje planovi za izgradnju još devet hidroelektrana.
Povodom “Europskog dana parkova” – dana posvećenog zaštićenim područjima u Europi koji se obilježava 24. svibnja – međunarodne udruge za zaštitu prirode Riverwatch (Au) i Euronatur (Nje) su predstavile studiju o planovima za izgradnju hidroelektrana unutar zaštićenih područja na Balkanu.
Podaci pokazuju da unutar postojećih strogo zaštićenih područja postoje planovi za izgradnju 535 hidroelektrana na Balkanu, a od toga je 113 hidroelektrana planirano unutar samih nacionalnih parkova.
Unatoč članstvu u Europskoj uniji u Hrvatskoj se planira izgraditi više od 80 hidroelektrana u strogo zaštićenim područjima. Najpogođeniji su nacionalni park Krka gdje postoje planovi za čak četiri hidroelektrane, zatim Rezervat Biosfere i regionalni park Mura – Drava – Dunav gdje postoje planovi za izgradnju još devet hidroelektrana. Od izgradnje hidroelektrana nisu pošteđena niti Ramsarska područja poput Lonjskog polja ili delta rijeke Neretve.
“Ne samo da se gradnjom uništavaju zaštićena područja već se ovakvim planovima poništava i sama svrha i koncept zaštićenih područja. Koji je smisao da nešto proglasimo nacionalnim parkom, ako dopuštamo izgradnju hidroelektrana unutar tog stupnja zaštite prirode”, kaže Ulrich Eichelmann iz Riverwatcha, glavni koordinator kampanje “Spasimo plavo srce Europe”.
Nažalost, podršku velikom broju navedenih hidroenergetskih projekata unutar zaštićenih područja daju multinacionalne kompanije i banke sa sjedištem u članicama EU. Tako se u Nacionalnom parku Mavrovo, u Makedoniji, planiraju čak 22 hidroelektrane, od kojih bi veliki broj njih trebale financirati Svjetska banka te Europska banka za obnovu i razvoj.
Trenutno je u pripremi 535 hidroenergetskih projekta unutar nacionalnih parkova, rezervata biosfere, UNESCO-vih područja Svjetske prirodne baštine, Ramsarskih ili Natura 2000 područja. Uz niže oblike zaštite, kao što su zaštićeni krajobrazi i parkovi prirode, u kojima postoje planovi za dodatnih 282 hidroelektrana, dolazimo do zastrašujuće brojke od čak 817 hidroenergetskih projekata.
“Hidroelektrane ne smiju ići u istoj rečenici sa zaštićenim područjima. Banke, financijske institucije kao i Europska Unija odmah moraju prestati financirati ove štetne projekte kako bi zaštitili prirodnu baštinu i osnovu za razvoj lokalnog stanovništva”, kaže Tibor Mikuška iz Hrvatskog društva za zaštitu ptica i prirode, hrvatski koordinator u kampanju “Spasimo plavo srce Europe“. Kampanju su pokrenuli Euronatur i Riverwatch zajedno sa partnerima da bi se zaštitile rijeke Balkana od štetnih hidroenergetskih projektata.
izvor:h-alter
FOTO:ILUSTRACIJA
