" "
Više

    " "

    Picula: Županijski vinari i uljari trebali bi slijediti primjer Drnišana i zaštititi babić i ulje

     

    Na temu zaštite hrvatskih proizvoda na EU razini u petak, 22. svibnja u Šibeniku će na maloj loži biti održan sajam na kojem će se predstaviti stotinjak proizvođača autohtonih proizvoda iz tri županije, Šibensko-kninske, Zadarske i Splitsko-dalmatinske. Osim sajma održat će se i okrugli stol na temu ‘Kvalitetnim proizvodima i osviještenim kupcima čuvamo tradiciju’. Ovaj događaj nastavak je inicijative zastupnika Europarlamenta Tonina Picule, inače Šibenčanina, koji je takve radionice i okrugli stol već organizirao u Bruxellesu i Dubrovniku sa zajedničkim ciljem, a to je zaštita hrvatskih autohtonih proizvoda. Uoči događaja s njim smo popričali o važnosti zaštite proizvoda po kojima je Hrvatska prepoznatljiva.

    Zašto ste radionice i okrugli stol na temu ‘Zaštita hrvatskih autohtonih proizvoda’ odlučili organizirati u Šibeniku?

    Krenuo sam s ovom inicijativom iz političkog srca Europe – Bruxellesa, budući da tamo kao izabrani zastupnik u Europskom parlamentu predstavljam hrvatske interese. Mislim da smo napravili dobar posao jer su naše masline, naš pršut i sir, naši džemovi, naša vina ili pak dubrovački specijaliteti mantala i kontonjata, uz zvukove šibenske klape Adriaticum, bili odlično predstavljeni u Europskom parlamentu. Nakon što su ih probali, moji kolege zastupnici još jasnije uviđaju koliko je kvalitetna i raznolika hrvatska gastronomska ponuda. Sama priča je od početka bila ‘šibenski’ obojena jer su nam se već tada pridružili brojni proizvođači iz naše županije. Zatim smo na istu temu lani u studenom organizirali okrugli stol i stručne radionice u Dubrovniku. Krenuli smo od juga prema sjeveru, ali Šibenik, kao moj rodni kraj, ipak ima posebno mjesto u ovoj inicijativi. Dobro je što ovdje možemo okupiti proizvođače ne samo jedne, nego čak tri županije: Šibensko-kninske, Splitsko-dalmatinske i Zadarske.
    Pokušavam i želim dati doprinos sustavnoj afirmaciji prehrambenih proizvoda takozvane male i srednje velike hrvatske poljoprivrede – cilj je očuvati našu bioraznolikost, zaštititi tradicionalnu domaću proizvodnju hrane, umrežiti male proizvođače da iz prve ruke čuju od stručnjaka, kao i onih koji su svoje proizvode već zaštitili, kako se može uspjeti. To nije brz postupak, ali treba imati strpljenja i poštivati jasne procedure.

    PRIČA DRNIŠKOG PRŠUTA

    Koliko je važno da Hrvatska dobije zaštitu izvornosti i na taj način očuva autohtone proizvode i zašto?

    Hrvatska je zemlja bogate tradicije u tom sektoru, primjerice naš mali ribolov, riječ je o stoljetnoj baštini koju moramo zaštititi. Tu smo se trebali ugledati na neke druge zemlje članice Europske unije, koje su ga uspjele sačuvati pod okriljem pregovaračkog poglavlja o kulturnoj baštini. S druge strane, naša gastronomska baština jedan je od temelja hrvatske prepoznatljivosti, ne samo u Europi nego i cijelom svijetu. Cijela Hrvatska, a posebice Dalmacija, ima toliko posebnosti o kojima trebamo znati brinuti. Hrvatska je zemlja izrazitih reginalnih raznolikosti – svaka ima svoje specifičnosti, a dobivanjem oznaka izvornosti stiče se važna i specifična tržišna prednost. Tada, naime, nitko u EU ne smije više proizvoditi iste takve proizvode. Na taj se način, istovremeno, štite potrošači koji zaslužuju transparentnu informiranost o porijeklu i tehnologiji proizvodnje onoga što kupuju. U tom kontekstu, jednako je bitno da na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini uporno inzistiramo da naši poljoprivrednici nastave proizvoditi u čistom i GMO free okolišu.

    Imate li saznanja koliko je dosad hrvatskih proizvoda dobilo oznaku izvornosti, a koliko ih je zatražilo taj status?

    Trenutno su objavljene specifikacije za ove naše proizvode – ogulinski kiseli kupus, ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres, neretvanska mandarina, a predane su prijave za drniški i dalmatinski pršut, lički krumpir, meso zagorskog purana, poljički soparnik, baranjski i slavonski kulen, te varaždinsko zelje. Ako Europska komisija ne zaprimi niti jedan prigovor, neretvanska mandarina, ogulinski kiseli kupus i ekstra djevičansko maslinovo ulje Cres trebali bi postati sljedeće registrirane hrvatske oznake na razini EU.

    Dakle, s područja Šibensko-kninske županije nijedan proizvod nije dobio zaštitu izvornosti?

    Kao što sam već spomenuo, predana je prijava za drniški pršut. No, proces zaštite je ozbiljan proces brendiranja proizvoda i postavljanja standarda kvalitete. Oni nisu svrha sami sebi i ne mogu se požurivati. Svaki proizvod se veže za određenu proceduru koju treba razvijati prilagođenim tempom. Međutim, drniški pršut definitivno ima svoju priču. Iza nje stoje vrijedni ljudi koji sada brinu da ona konačno dobije i svoje važno EU poglavlje. Ne vidim razloga da isti primjer ne slijede i naši uljari ili proizvođači šibenskog Babića.

    Možete li istaknuti koje biste proizvode voljeli obvezno vidjeti s oznakom zaštite?

    Već mjesec dana nakon što je Hrvatska ušla u Europsku uniju, obratio sam se Europskoj komisiji zbog zaštite hrvatskog prošeka i terana naspram talijanskog prosecca, odnosno slovenskog terana. U prilog nam idu brojni argumenti, kako povijesni, tako tehnološki te, naravno, neupitno geografsko porijeklo i način proizvodnje. Prošek je, naime, desertno vino koje se dobiva preradom grožđa sušenog u hladu, a u Hrvatskoj se proizvodi otkad se vinova loza uzgaja na hrvatskome uzmorju. U prilog autohtonosti teranu govori činjenica da se u Hrvatskoj i u Sloveniji proizvode od različitih sorti grožđa. Hrvatski teran se proizvodi od autohtone sorte teran, dok se teran u Sloveniji proizvodi od sorte refošk. Također, Komisiji sam pisao i o paškoj čipki te bračkom kamenu. Oni su zasad zaštićeni samo na regionalnoj, odnosno nacionalnoj razini, zbog čega njihovi proizvođači snose značajnu materijalnu štetu. Pitao sam kada se planiraju usvojiti Uredbe o oznaci zemljopisnog podrijetla za nepoljoprivredne proizvode, kako bi se i oni adekvatno zaštitili kao prehrambeni proizvodi. Cilj je povećati njihovu prepoznatljivost na tržištu, a time naravno, i prodaju.

    CIJENJEN MED

    Kako Europa reagira na naše proizvođače i mogu li oni pronaći svoje mjesto na tržištu?

    Neizvjesnost je, nažalost, zadnjih godina postala dominantan osjećaj kada govorimo o hrvatskoj proizvodnji i izvozu. To je razumljivo zbog predugog trajanja krize, ali ne smijemo zaboraviti da su mnogi naši proizvodi postojano neupitne kvalitete. Primjerice, hrvatski med jedan je od najcjenjenijih u Europi! No, uspjeh je pitanje cjeline postupanja, ponajprije pojedinih ljudi, njihovih znanja i vještina, ali i udruživanja koje postaje neminovno zbog povećanja konkurentnosti, jer smo ulaskom u Europsku uniju, ušli na vrlo zahtjevno i uređeno tržište od 500 milijuna stanovnika.

    Jesmo li konkurentni s cijenama, makar kada pričamo o autohtonim proizvodima, i kako to postići?

    Cijena svakog proizvoda ovisi o više faktora. Na neke država može utjecati svojim politikama, dok drugi ovise o sposobnostima svakog pojedinog poduzetnika da organizira proizvodnju, udruži se s partnerima i uspješno plasira proizvod na tržište. Smatram da postoji još puno prostora gdje bi država mogla dati svoj doprinos konkurentnosti hrvatskog gospodarstva. Istovremeno, na terenu primjećujem da nerijetko među proizvođačima postoji otpor prema udruživanju i zajedničkom nastupu na tržištu, što nas je, uz prejak pritisak velikih trgovačkih lanaca, dovelo do toga da u najčešće nismo u stanju kvalitetom zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta, a kamoli izvoziti.

    Dakle, naši proizvođači nisu dovoljno osviješteni po ovom pitanju?

    Kao pozitivan primjer rado ću navesti Krčki pršut – prvi hrvatski proizvod koji je dobio oznaku zaštićenog zemljopisnog podrijetla. Ove godine na Danima hrvatskog pršuta u Podstrani, gdje sam također govorio o procesu zaštite, imao sam priliku upoznati gospodina Žužića koji je još 2010. podnio zahtjev Ministarstvu poljoprivrede za registraciju oznake zemljopisnog podrijetla Krčkog pršuta.
    Ponavljam, posebno sam ponosan što je Hrvatska još uvijek GMO free zemlja. Međutim, bez zajedničke suradnje – nema napretka. U Europskoj uniji smo tek dvije godine, a za dobre se stvari isplati imati strpljenja. Vjerujem da je krčki pršut samo prvi od mnogih sljedećih uspješnih primjera zaštite autohtonih hrvatskih proizvoda, čija je proizvodnja rezultat višestoljetne tradicije, a geografsko porijeklo neupitno. Osim toga, sve je veća potražnja za hranom koja je organski uzgojena. To pokazuje i koncept ‘Malog placa na tavanu’. Radi se o primjeru uspješnog udruživanja proizvođača široke palete domaćih proizvoda zbog zajedničkog plasmana na tržište, putem originalnog koncepta ‘placa’ u inače neiskorištenim urbanim prostorima kao što su tvornice, tavani i dvorišta. Tu su se okupili i hobi i profesionalni proizvođači na jednom mjestu. Neke od njih ćete moći upoznati upravo ovaj tjedan jer će svoje proizvode izložiti na Maloj loži.

    VEZA SA ŠIBENIKOM

    Dolazite li često u Šibenik i primjećujete li razvojni moment ovoga grada?

    Raspored mojih radnih obveza u Europskom parlamentu vrlo je gust pa preko tjedna uglavnom boravim u Bruxellesu ili Strasbourgu dok vikendima često poslovno putujem. No, želim, trudim se i uspjevam održavati i neposredan kontakt s hrvatskim prilikama. U Šibenik planiram češće dolaziti – tu živi moja majka, to je ambijent mojih sjećanja na djetinjstvo i mladost. Primjećujem da je Šibenik uspješan u povlačenju sredstava iz EU fondova, zadovoljstvo mi je vidjeti obnovljenu tvrđavu i novu šetnicu. Nadam se da će kulturni i turistički uzlet pratiti i proizvodno – gospodarski uzlet, s obzirom da su industrija i proizvodne djelatnosti toliko često bili žrtvovane na uštrb uslužnih djelatnosti, iako su temelj svakog zdravog gospodarstva. Šibenik zaista ima veliki razvojni potencijal i na svima nama je da ga doprinesemo njegovom ostvarivanju.

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    Udruženje obrtnika Šibenik obilježava 20 godina organiziranja Uskrsnog...

    U Udruženje obrtnika Šibenik s ponosom se prisjećaju prvog Uskrsnog doručka kojeg je 2004. godine  Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika  pri Udruženju obrtnika Šibenik ...

    U Rogoznici će 40 posada jedriti protiv droge

    Lions Club International District- 126 Hrvatska u suradnji s marinom 'Frapa' u Rogoznici, koja je jedna od najljepših marina na Jadranu, organizira  25. međunarodnu...

    Tradicionalni uskrsni Emaus na Skradinskom buku

    Na Uskrsni ponedjeljak, 1. travnja, na Skradinskom buku i ove će godine biti proslavljen uskrsni Emaus, a do 13 sati ulaz u Nacionalni park...

    Noćnu vožnju pijanog 31-godišnjaka kroz Brodaricu prekinula patrola

    Noćas, 29.ožujka u jedan sat iza ponoći u Brodarici, prilikom kontrole prometa od strane policijskih službenika Prometne policije Šibenik, zaustavljen je osobni automobil šibenskih...

    NAJNOVIJE

    Udruženje obrtnika Šibenik obilježava 20 godina organiziranja Uskrsnog doručka

    U Udruženje obrtnika Šibenik s ponosom se prisjećaju prvog Uskrsnog doručka kojeg je 2004. godine  Ceh ugostitelja i turističkih djelatnika  pri Udruženju obrtnika Šibenik ...

    U Rogoznici će 40 posada jedriti protiv droge

    Lions Club International District- 126 Hrvatska u suradnji s marinom 'Frapa' u Rogoznici, koja je jedna od najljepših marina na Jadranu, organizira  25. međunarodnu...

    Tradicionalni uskrsni Emaus na Skradinskom buku

    Na Uskrsni ponedjeljak, 1. travnja, na Skradinskom buku i ove će godine biti proslavljen uskrsni Emaus, a do 13 sati ulaz u Nacionalni park...

    Noćnu vožnju pijanog 31-godišnjaka kroz Brodaricu prekinula patrola

    Noćas, 29.ožujka u jedan sat iza ponoći u Brodarici, prilikom kontrole prometa od strane policijskih službenika Prometne policije Šibenik, zaustavljen je osobni automobil šibenskih...