Od 3. lipnja ove godine Šibenik bit će bogatiji za još jedan muzej. Naime, tog datuma svoja vrata svim Šibenčanima i turistima otvara Muzej sv. Frane smješten u samostanskom vrtu crkve sv. Frane u Šibeniku. Godinama je bogata povijest ovog franjevačkog samostana bila skrivena iza njegovih stoljetnih zidina, a ideja o prezentaciji svijetu tog nevjerojatnog bogatstva samo se priželjkivala…
ŠIBENSKA MOLITVA
Franjevački samostan u svojoj ‘utrobi’ krije vrijedno blago – knjižnicu koja sadržava preko deset tisuća svezaka, stotinjak starih inkunabula i kodeksa što je čini jednom od pet navrijednijih knjižnica takve vrste u Lijepoj našoj. Pored toga šibenski franjevci godinama su skrbili o biseru hrvatske književnosti – ‘Šibenskoj molitvi’, najstarijem hrvatskom poetskom tekstu pisanom latinicom.
Sve gore navedeno, ali još mnogo toga bit će izloženo, na čast Šibeniku i Šibenčanima, u novom muzeju.
-Važno je pokazati Šibenčanima, hrvatskom narodu, Europi i svijetu tko smo mi bili 1300. ili 1500. godine, tko smo bili prije tisuću godina…Bili smo pismen narod, pametan narod, pokršten narod koji je primio riječ Božju, dakle civiliziran, kulturan narod – uvodi nas u priču o Muzeju sv. Frane gvardijan samostana fra Ivan Bradarić za čijeg se ‘mandata’ počela realizirati dugoiščekivana priča.
-Kroz Muzej sv. Frane prezentirat će se bremenita i jaka povijest ovog samostana, u kontinutetu na ovome mjestu od 1320. godine – napominje fra Ivan nastavljujući kako su njegova braća u Šibeniku radili prvenstveno kao duhovnici i svećenici, ali i intelektualni učitelji.
-Studirali su teologiju i filozofiju te prenosili to znanje na druge. Bili su učitelji i profesori i zato su se nabavljale knjige. Malo-pomalo se stvarao fundus i mi danas imamo ovo nevjerojatno bogatstvo. Ali nisu to danas samo vrijedne knjige koje možemo čitati, jer se i teologija razvijala i nije danas isto ono što se naučavalo prije 300 ili 500 godina, već i zbog umjetnilčkog aspekta. Ove knjige su imale i jedan likovni doprinos, nije to samo slovo napisano, već je riječ Božja trebala dobiti i jedan izvanjski, estetski element, morala je biti ukrašena – govori nam fra Ivan dok nam pažljivo pokazuje jedan liturgijski tekst napisan na pergameni.
KREATIVNI TIM OSIMISLIO IZGLED MUZEJA
-Pa pogledajte vi to – zaneseno će – ovo je tisuću godina staro! Pa ni na kamenu ne može ovako tisuću godina ostati – komentira fra Ivan zaista fenomenalnu očuvanost tog kulturnog, umjetničkog i duhovnog šibenskog blaga.
Iza rada na uređenju muzeja, uz fra Ivana, stoji kreativni tim – Valentino Celić Dražić, Antonio Šunjerga i Zdenka Bilušić. Oni su osmislili da će muzej imati tri prostorije, svaku s određenim sadržajem, te će biti multimedijalnog karaktera. Posebnost muzeju dat će bajkoviti lapidarij u prostoru ispred muzeja, uljepšan zidom od cvijeća i fontanom.
-Zahvalan sam na toj izuzetno dobroj ekipi. Možete li vjerovati da prije nego što sam došao u Šibenik ovdje nisam poznavao nikoga. Praktički sam došao na livadu. No, ljudi koje ne poznajem su me dočekali i tako se brzo spojilo to prijateljstvo i poznanstvo, suradnja i povjerenje s nizom ljudi da je to iznenađujuće. Samo iz tog razloga se sve ovo uspjelo izbalansirati – prisjeća se fra Ivan dolaska u Šibenik u srpnju prošle godine kada se, samo deset dana od njegova dolaska, počela kotrljati dugogodišnja priča o muzeju. Jedna od fra Ivanovih obveza tijekom ‘mandata’ u šibenskoj crkvi, naime, bilo je upravo otvaranje muzeja. Priznaje nam kako se preispitivao je li dovoljno spreman, kompetentan ostvariti tako nešto, no uz pomoć vrijednih suradnika i usprkos skromnim sredstvima koje samostan ima, sve se stiglo. I to samo godinu dana od njegova dolaska!
-Puno je dana, tjedana i mjeseci mukotrpnog rada i predanosti svih angažiranih u ovu priču, ali isplatilo se. Vjerujem da ćemo 3. lipnja obrisati posljednju prašinu u muzeju -smije se fra Ivan, a mi jedva čekamo!
[flickr_set id=”72157653080903896″]
