Arheološko nalazište Velika Mrdakovica kod Vodica, u Šibensko – kninskoj županiji, više je od ‘velikog arheološkog lokaliteta’ na kojem arheolozi rade dugi niz godina, nažalost, ne u kontinuitetu, a kojemu je posvećena izložba u Muzeju grada Šibenika.
Kada govorimo o Velikoj Mrdakovici govorimo o izuzetno značajnom arheološkom lokalitetu koji paralelno sa nastavkom istraživanja mijenja vrednovanje lokaliteta, poimanje povijesti mjesta Dobro to zna kustos šibenskog muzeja i voditelj tamošnjih arheoloških istraživanja, Toni Brajković.
– Kad gledamo materijal, govorimo o nekropoli, međutim, taj dio naselja koji se sad istražuje je puno veći nego što smo mislili. Samo naselje zauzima oko 8, 8.5 tisuća kvadratnih metara. Nalazi se na samom vrhu ili gornjoj trećini brda. To je naselje na kojem smo već sad otkrili bedeme u dužini od sto metara koji su sačuvani u visini od skoro dva metra, širine 3.5 metara, građevine, stambene prostorije, manji obrtni centar – podsjetio je Brajković, otkrivajući i ovo:
– Ono do čega sad dolazimo, tj. u idućoj kampanji, to je sama akropola na vrhu, najelitniji dio naselja i pokraj svega ovog što smo pronašli tijekom ove kampanje, raduje nas i izuzetno samo znatiželjni, s velikim očekivanjima i nadanjim da ćemo pronaći nešto spektakularno gore – priznao je.
Brajković će potvrditi da je legitimno dovoditi Veliku Mrdakovicu, čija povijest spaja Vodice i Zaton, u kontekst velike, gotovo mitske grčke Mikene s kojom se prvi put susrećemo već u školskim klupama kao velikoj ostavštini davnih vremena.
– Kad pričamo o Velikoj Mrdakovici kao hrvatskoj Mikeni, to možemo reći s punim pravom jer, komparirajući sam teren na mjestu na kojem je sagrađeno naselje, s vremenskim razdobljem u kojem koegzistiraju Velika Mrdakovica i Mikena i neki značaj, s punim pravom možemo reći da je to to. I Velika Mrdakovica je zabačena na brdu koje nije bilo ni po čemu vidljivo, nije se isticalo, a imalo je luku u Zatonu. To znamo sigurno i preko te luke obavljala se sve trgovina sa centrima u Južnoj Galiji, Italiji, Palestini – otkrio je arheolog.
O važnosti spomenutog arheološkog nalazišta svjedoče i eksponati izloženi u izložbenom prostoru šibenskog Muzeja povodom obilježavanja Međunarodnog dana muzeja.
– Ovo je materijal s liburnsko – rimskog groblja, tj. nekropole i ono datira od 7. stoljeća prije Krista kao naselje do kraja 2. nakon Krista. Ako pogledamo materijal, možemo reći da je u grobovima sačuvan najbolji materijal. To je kao nekakav plombirani kovčeg ili vremeplov koji nije diran i baš po tom materijalu možemo rekonstruirati način života, trgovačke veze, bogastvo tih ljudi. Možemo čak jednim dijelom rekonstruirati njihovu društvenu strukturu itd. Većina materijala koji smo našli je materijal lokalne proizvodnje, međutim, utvrđene su trgovače veze, uvoz sa sjevera Europe, zatim Južne Galije, Italije, sirsko – palestinskog radionica, sa Levanta.
Među pronađenim materijalima na lokalitetu, a koji su se uglavnom nalazili među tamošnjim škrapama, ne osobito duboko zakopanim u zemlju, kojih je, reći će Brajković, u izobilju, svakako je najvrijedniji pužoliki riton.
– To je posuda za piće koja je bila toliko luksuzna da danas imamo tek 17 sačuvanih primjeraka ovog tipa na svijetu, ako ćemo gledati podtip onda je ovo jedan jedini od sedam sačuvanih. Jedini u Hrvatskoj. Velika Mrdakovica dala je obilje nalaza. To je bio grad koji je trgovao sa svim tadašnjim čimbenicima u svijetu – kazao je voditelj istraživanja, projekta započetkog lani zahvaljujući Europskoj Uniji u suradnji sa Šibensko – kninskom županijom.
Dosad je istraženo 20 posto grada, a istraživanja se namjeravaju nastaviti kroz tekuću godinu i dogodine. Brajković je napomenuo kako je namjera svih uključenih u projekt i realizaciju otkrivanja Velike Mrdakovice ostatku svijeta istaknuti arheološki lokalitet kao vrhunski, elitni kulturno – turistički centar. Riječ je o nalazištu sastavljenom iz tri dijela, od spomenutog grada i nekropole, a tu je još i rimska cesta.
Dok Velika Mrdakovica u potpunosti ne bude istražena i otvorena javnosti s centrom koji će sadržavati sve ono najvažnije, posjetiteljima će u razgledavanju lokaliteta i upoznavanju tamošnje povijesti pomoći postavljene info tabele pisane, kaže Brajković, laičkim jezikom kako bi ih svatko mogao razumijeti.
