Šibenska gradska jezgra već godinama živi samo u vrijeme turističke sezone. U zimskom periodu restorani i kafići zatvaraju svoja vrata, a trgovci i obrtnici svoje trgovine radije otvaraju u shopping centrima. Prošećete li usred zime kalelargom, na prste ruku moći ćete izbrojati prolaznike i takvo stanje traje već godinama, iako se revitalizacija gradske jezgre često spominje kao jedan od ključnih projekata za razvoj Šibenika, a članstvo i Europskoj uniji i mogućnost korištenja sredstava iz EU fondova trebali bi olakšati realizaciju tih planova.
PROBLEM VEĆINE DALMATINSKIH GRADOVA
Nije problem odumiranja života u gradskoj jezgri samo šibenska specifičnost – sa zimskim se ‘mrtvilom’ susreću i drugi dalmatinski gradovi, ali i gradovi diljem Europe. Međutim, zahvaljujući predanom radu i jasnim vizijama, neki od njih su uspjeli vratiti život u centar grada, među kojima su Milano i Budimpešta.
Kako bi oživjele gradsku jezgru, milanske su vlasti počele prostore u povijesnoj galeriji iznajmljivati ugostiteljima, obrtnicima i trgovcima. Zajedno s galerijom, živjeti su počeli i milanski trgovi na kojima se često vikendom postavljaju mini-tržnice na kojima se predstavljaju lokalni proizvođači hrane, cvjećari, muzičari, antikvarijati… Sve to doprinijelo je da milanska gradska jezgra danas živi tijekom cijele godine, iako grad slabo koristi EU fondove – u posljednje četiri godine povukli su tek šest milijuna eura.
Nikola Grubić, predsjednik Društva za očuvanje šibenske baštine ‘Juraj Dalmatinac’, koje je zaslužno za početak revitalizacije šibenskih tvrđava, kaže kako pozitivne primjere građanskih inicijativa koje su svojim radom doprinijeli razvoju i revitalizaciji starih gradskih jezgri ne moramo tražiti daleko ili u Europi.
TREBAMO SE UGLEDATI NA DUBROVNIK
– Najpozitivniji primjer je primjer Dubrovnika i njegovog Društva prijatelja dubrovačke starine bez kojih Dubrovnik ne bi bio ono što danas jest. Društvu je povjereno održavanje i upravljanje dubrovačkim gradskim zidinama, a oni su financijska sredstva koja su time dobivena reinvestirali u uređenje stare gradske jezgre i time doprinijeli procvatu Dubrovnika, što je ono što mi želimo postići sa šibenskim tvrđavama – kaže Grubić.
Budući da turistički gradovi trebaju živjeti i izvan sezone i privlačiti ne samo turiste, nego i svoje građane, nužno je da se upravo oni sve više uključe u rasprave s idejama i prijedlozima o sadržajima koji bi u gradskim jezgrama trebali biti. Društvo ‘Juraj Dalmatinac’ u tom je smislu napravilo presedan i organiziralo javnu tribinu na kojoj su građani sudjelovali s prijedlozima sadržaja koji bi trebali biti na tvrđavi sv. Ivana.
Šibenska gradska jezgra, kaže Grubić, danas živi prvenstveno u ljetnim mjesecima, kada u njoj ima sadržaja, manifestacija i različitih kulturnih događanja, a u zimskim se mjesecima dosta toga gasi i čeka se nova turistička sezona. Upitan kako bi se gradska jezgra mogla revitalizirati na način da služi svojim građanima tijekom cijele godine, budući da je jedan od ciljeva Društva kvalitetan, razvojan i inovativan menadžment šibenskih tvrđava koji bi znao reinvestirati novac ne samo u tvrđave, već i u gradsku jezgru, Grubić kaže kako je prvi korak uređenje fasada i povijesnih gradskih površina.
OBNOVA FASADA KAO POČETAK REVITALIZACIJE JEZGRE
– Čim bi se krenulo s obnovom fasada i objekata, pojavili bi se i investitori koji bi doveli sadržaje u centar grada. Dok je stanje ovakvo kakvo jest, naravno da nitko nema želje tu doći i nešto pokrenuti. Mi smo tu i želimo da se grad počne uređivati, a otvoreni smo i za sve razgovore i rasprave o smjeru u kojem bi se to trebalo činiti. Prioritet bi prije svega trebala biti obnova fasada, a nakon toga nadogradnja sadržaja za građane – pojašnjava Grubić.
