Skoro dvije godine ste na mjestu zamjenika gradonačelnika Šibenika. Jeste li zadovoljni rezultatom koji ste ostvarili kao gradska uprava, a vezano za najavljene projekte?
Apsolutno sam zadovoljan jer smo, između ostalog, nakon sage od 20 godina izbacili INA-u iz vlasništva TEF-a za trećinu cijene koju im je bivša gradska vlast namjeravala dati, završili oba projekta koja su bivšima zapeli, Banj i tvrđavu sv. Mihovil, u rekordnom roku riješili smo problem Bosanske ulice, napravili konkretne korake ka Šibenskom sveučilištu, od ugovora sa Sveučilištem u Zagrebu do početka radova na zgradi studija, projekt čvora Meterize vratili smo u život, duboko smo u radovima na tvrđavi Barone i kolektorskom sustavu za jugoistočni dio grada, bivše kino Odeon uređujemo fazno u multimedijalni centar, do jeseni ćemo napraviti i otvoriti dječji vrtić na Jamnjaku, završavamo prostorni plan uređenja grada, riješili smo svu prostornu dokumentaciju za komunalnu lučicu u Vrnaži, uskoro ćemo ugodno iznenaditi s Obonjanom, a o projektima koji su u fazi pripreme dokumentacije da i ne govorim…
ENERGETSKI POTENCIJAL
Novim investicijama Šibenik ste počeli okretati prema energetici i zelenim industrijama, kako je i navedeno u strategiji razvoja grada koju je usvojilo Gradsko vijeće. Što možemo očekivati od takvog razvojnog pravca, koji je konačni cilj?
Cilj nam je etablirati Šibenik kao centar zelenih industrija, za što imamo bogom dane prirodne uvjete, gledajući potencijal energije vjetra i sunca. Studij energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije koji starta na jesen, te sljedeći studij zaštite okoliša, su važne karike na tom putu. Preko energetske obnove sportske dvorane Baldekin koja je u tijeku, odrađenom modernizacijom javne rasvjete koja je postala učinkovitija i manje svjetlosno zagađuje okoliš, te niza javih poziva našim sugrađanima za obnovom fasada i stolarije, odnosno za ugradnjom sustava obnovljivih izvora energije, na osobnom primjeru pokazujemo čemu stremimo. Uveli smo prvi sustav javnih bicikla u Dalmaciji, a Šibenik je dobio prvu električnu punionicu za automobile. Privodimo kraju dokumentaciju za energetsku obnovu sportske dvorane Miminac, bivši Partizan, i natječaj za energanu na biomasu u gospodarskoj zoni Podi.
Šibenik je uz sve svoje resurse još uvijek u sjeni ostalih dalmatinskih gradova. Mislite li da ćete moći promijeniti ovu poziciju grada?
Smatram da smo tu dugogodišnju poziciju već promijenili – na dnevnicima nacionalnih televizija i u nacionalnim tiskovinama Šibenik se zadnjih godinu dana pojavljuje prvenstveno u pozitivnom svjetlu. Iz drugih dalmatinskih gradova redovno dolaze u šibensku gradsku upravu po savjete iz područja privlačenja novca iz EU fondova, odnosno po know-how općenito. Da bi na novoj poziciji dugoročno opstali, ove godine smo prebacili u brzinu više. Sad smo još uigraniji tim.
Da bismo se širili prije svega je potrebna stanogradnja. Složit ćete se da se ovaj POS razvukao kao trakavica i da je odavno vrijeme da ga netko presječe?
Apsolutno. Već smo se dvaput htjeli zahvaliti postojećim partnerima, unatoč odličnim predugovorima po kojima bi gradnja POS stanova na lokaciji zapadne magistrale Grad Šibenik koštala nula kuna, no državna Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) im je u oba navrata dala još jednu šansu.
Očekujete li uopće od partnera, tvrtki Aldi d.o.o. i Elanija d.o.o. da pokrenu taj projekt, te što ćete učiniti ako se u skoro vrijeme ne počnu radovi? Ipak 120 obitelji čeka na svoj stan…
Vrijeme je definitivno kritičan faktor. Praktički već imamo rezervnu lokaciju na Šubićevcu te samo čekamo zeleno svjetlo APN-a. Paralelno činimo sve što je u našoj domeni kako bi postojeći ugovorni partner napravio korak dalje na aktualnoj lokaciji. Sad je postalo manje bitno hoće li Grad Šibenik sudjelovati sa nula kuna na izgradnji komunalne infrastrukture prema POS-ovim stanovima jer bi se njome riješila prometnica, nogostup, rasvjeta i vodovodni sustav za dio već sagrađenih Meteriza.
IDEJNI PROJEKT POLJANE
Poljana se sondirala, najavljena je investicija, no radovi još nisu počeli. Možete li precizirati – kada će i hoće li u realizaciju ovaj projekt?
Projekt Poljane je pokrenut prošlo ljeto geotehničkim ispitivanjima, a nastavljen potpisom ugovora s Atelierom Minerva, tj. autorima prvonagrađenog idejnog rješenja za Poljanu iz 2011. godine. Oni upravo rade na idejnom projektu kojeg nam trebaju isporučiti početkom lipnja. Prošli tjedan smo imali sastanak s konzervatorima kako bi arheološke vrednote iz podzemlja bile adekvatno prezentirane u okviru buduće garaže. Očekujem kako će sva projektna dokumentacija biti gotova do kraja ove godine, a najraniji građevinski početak radova na troetažnoj garaži s oko 260 parkirnih mjesta je jesen 2016. Pravu vrijednost radova će pokazati javni natječaj, no parterni dio, koji uključuje okoliš Gradske knjižnice, procijenjen je na 10-ak milijuna kuna te bi bio financiran iz gradskog proračuna, dok je sama garaža između 25 i 30 milijuna kuna te će je financirati Gradski parking d.o.o.
Kako vi gledate na inicijativu HRAST-a da se iz imena Poljane mora izbaciti ime Tita?
Smatram kako Šibenčani i Šibenčanke imaju većih problema i egzistencijalno važnijih tema od toga kako će se zvati jedan trg, pa makar on bio glavni gradski. U svakom slučaju, kad bih trebao birati između ponuđena dva imena, izabrao bih samo Poljana.
U posljednje vrijeme mogli smo čuti, doduše neslužbeno, kako na tvrđavi Barone kasne radovi. Je li to točno, te kada će tvrđava biti otvorena za posjetitelje?
Radovi na Baroneu ne kasne, unatoč neočekivanim arheološkim nalazima, i tvrđava će krajem godine zasjati u punom sjaju sa svim predviđenim sadržajem.
Što je s tvrđavom sv.Ivan, jeste li aplicirali taj projekt?
Zadnje su rađena geomehanička istraživanja potrebna kao podloga za kompletiranje glavnog i izvedbenog projekta revitalizacije tvrđave. Projekt uređenja tvrđave predviđa, kao popratne sadržaje, šetnicu i jogging stazu uokolo cijelog kompleksa, te vidikovac i manji ugostiteljski objekt s terasom. Glavni sadržaj će se nalaziti na restauriranom, sjevernom, izduženom dijelu tvrđave poznatijem kao Kliješta ili Tanaja, i bit će namijenjen prvenstveno djeci i mladima. Nazvali smo ga KID’S LAB2, odnosno dječji laboratorij, a sastojat će se od povijesnog laboratorija i zelenog labirinta. Povijesni laboratorij će biti atraktivan prostor u kojem će se održavati kraće ili duže tematske radionice stručnog karaktera tijekom cijele godine, a zeleni labirint je zamišljen je kao interaktivna igra sa zadacima na otvorenome. Trenutno je sporan sadašnji antenski stup i voljeli bi ga relocirati s tvrđave. Za aplikaciju na EU sredstva još nemamo kompletiranu dokumentaciju.
Nedavno smo dobili upit jedne Šibenčanke koja je negodovala zbog naplate ulaza u tvrđavu sv. Mihovil. Pa, eto, hoće li se naplaćivati ulaz i u ostale dvije tvrđave?
Karta za jednokratni turistički posjet tvrđavi sv. Mihovila je 35 kuna, dok Šibenčanke i Šibenčani mogu svoju godišnju kartu nabaviti za svega 50 kuna. Imajte na umu kako se sav uprihodovani novac koristi za održavanje same tvrđave, što nije jeftino. Za očekivati je da će se naplaćivati ulaz za sve četiri tvrđave jer one čine dio jedinstvenog fortifikacijskog sustava grada Šibenika.
Gotov je projekt uređenja križanja Bosanske i Ulice Stjepana Radića. Konstantno dolaze prigovorI građana oko rada semafora i njihove (ne)usklađenosti. Jeste li zadovoljni ovom varijantom?
Najzadovoljniji sam realizacijom projekta, brzinom kojom je ostvaren i njegovom cijenom koja nije probila planirani troškovnik. Većina građana je zadovoljna cjelokupnim projektom. Te riječi pohvale čujem kad s djecom prošetam do ‘konzumova igrališta’ kraj ‘ležećeg nebodera’. Potreban je još koji dan da se stanari naviknu pritisnuti tipkalo za prijeći pješački prijelaz i – to je to.
PROJEKTI U PLANU
Što predstoji od projekata, koji su prioriteti koje ste pred sebe stavili do konca mandata?
Ako izostavimo sve dosad navedeno u ovom razgovoru, recimo da su pred nama donošenje Generalnog urbanističkog plana, zakonom definirano razdvajanje Gradskih vrtića, uređenje plaže Rezalište, izgradnja čvora Rokići, zadnja faza centra za gospodarenje otpadom Bikarac, novi dječji vrtić u Crnici, osnovne škole u Ražinama i Vrpolju, centar koralja na Zlarinu, priča o eskalatoru i žičarama, itd. Ovdje sam već uračunao i sljedeći mandat.
Stalno se priča o kadroviranju. Je li i vaša vlast kadrovirala i zapošljavala nove djelatnike u gradskoj upravi i gradskim tvrtkama?
Da, kadrovirali smo i zapošljavali kako bi sastavili ekipu koja prati sve ove projekte te kako bi povećali učinkovitost gradske uprave. Pretpostavljam da su isto radili i direktori gradskih poduzeća za potrebe poduzeća.
Gradsko vijeće je nedavno odbilo financirati kredit za šibenskog nogometnog trećeligaša. Kako vi gledate na tu temu?
Početkom prošle godine sam bio čvrst pobornik stečaja jer je nakon rekordnih pet provedenih krugova pretvorbe kupljen mizeran broj dionica, što je bio jasan znak da Šibenčani ne žele trošiti svoj novac za nogometni klub. Tada sam smatrao da, ako je KK Šibenka mogla otići u stečaj, te je na njezinim temeljima izrastao zdrav prvoligaš GKK Šibenik, isto može i nogomet. Sada smatram da preostale dugove kluba trebaju platiti, ili za njih kreditno jamčiti, oni koji su ih napravili, a ne građani Šibenika putem gradske blagajne. Grad Šibenik ulaže u nogometnu budućnost poput projekta uređenja pomoćnog igrališta na Šubićevcu i njegova prekrivanja umjetnom travom, za što smo izdvojili 2,3 milijuna kuna, odnosno uređenja sportskog centra Ljubica u Crnici, te budućeg ŠRC Ražine Donje.
ATIPIČAN POLITIČAR
Treba zaključiti kako ste pomalo atipičan političar i potpuno atipičan HDZ-ovac. Pojavljujete se kao statist u GOT-u, navečer puštate glazbu u klubovima, pustili ste bradu, a ovaj vikend ste se okušali i u modnom svijetu te nosili reviju u Dalmarea. Kako se sve to spojilo?
Ne znam što je definicija tipičnog političara ili HDZ-ovca, no pretpostavljam da nisam. Spojilo se tako da sam radoholičar, a uz to otvoren prema novim iskustvima i nemam problem s javnim nastupom. Sve me to zabavlja i svojevrstan mi je ispušni ventil.
Koji bi bio glazbeni set koji biste složili ‘po svom guštu’?
Smatram kako svaka glazba ima svoje mjesto i svoje vrijeme, te bih set slagao ovisno o raspoloženju. Ovo mi je najteže pitanje u cijelom intervjuu i ne mogu vam dati jednoznačan odgovor. Sad bi mi odgovarali Nick Cave, Depeche Mode i Talking Headsi.
Kako ljudi prihvaćaju te vaše glazbeno-glumačko-modne izlete, a kako ih prihvaćaju vaši stranački kolege?
Starije stranačke kolege ih ne razumiju, a poznanici i mlađa populacija itekako odobrava.
Vidi li se to neki novi val u stranci koji je više liberalan i priklonjen novim trendovima?
U stranci je već duže vrijeme prisutan pobjednički val koji ne jenjava. Demokršćanski temelji i domoljublje su tu oduvijek. Evolucijski, svaka generacija nosi nešto novo, često liberalnije. Uostalom, i lokalne izbore u Šibeniku smo dobili pod nacionalnom HDZ-ovom krilaticom ‘novo vrijeme – novi ljudi’.
Azimut mijenja koncept
Slučaj Azimut, koji se još od lani poteže po medijima, kako se može vidjeti, završen je ovih dana na način da je klub ostao bez štekata. Znači li to da je Grad popustio prigovorima građana i susjeda?
Koliko znam, klubu nije oduzet štekat, nego je vodstvo kluba samoinicijativno promijenilo koncept poslovanja te više neće imati sporni green stage.
