Više

    Svjedočanstvo Edite Majić: ‘Za sve je zaslužan Bog’

     

    Otkad je otišla nije prestajalo zanimanje javnosti za razloge i povode takve odluke mlade glumice koja je za svoj redovnički život izabrala najstroži red u Katoličkoj crkvi. To su bosonoge karmelićanke, koje svoj život provode u molitvi, kontemplaciji i potpunom odricanju, živeći čak i usred zime bez obuće, u vrlo skromnim uvjetima prvog reformiranog samostana što ga je početkom 17. stoljeća osnovala i u njemu živjela najpoznatija mističarka toga vremena sveta Terezija Avilska (djevica i crkvena naučiteljica). Nekadašnja prvakinja zagrebačkog dramskog kazališta “Gavella” danas živi, moli i radi u španjolskom karmelićanskom samostanu u Avili. 39-godišnja Edita Ma­jić  21. listopada prošle godine zavjetovala se na vječni život u samostanu i postala Kris­to­vom za­­ruč­nicom kao sestra Edita Marija Od Križa (redovničko ime). I za­uvijek je ostavila svjetovni život iza sebe.

    Kad je Edita Majić napustila Hrvatsku i ušla u samostan u Avili, gradić stotinjak kilometara zapadno od Madrida, mnogi nisu vjerovali da će ondje zaista i ostati. Ne stoga jer bi jednu od najtalentiranijih glumica njene generacije smatrali hirovitom, nego zato što su avilske karmelićanke (red koji je 1562. osnovala sveta Tereza Avilska) najstroži red u Katoličkoj cr­kvi.  Sestre u samostanu, naime, žive vrlo skromno: u siromaštvu, radu, postu i molitvi. Svaka ima svoju sobicu, takozvanu ćeliju s ležajem od slamarice. Ia­­ko u sa­­mo­stanu nema grijanja, čak ni zimi, pokrivaju se tek pre­­krivačem od čohe i na nogama nikada ne nose čarape zbog čega ih zovu “bosonoge karmelićanke”. Nemaju elek­­trično kuhalo ni toplu vodu, a većinu godine poste. Ostatak žive od “Božje providnosti”, odnosno jedu samo ono što dobiju na milodar od nesebičnih ljudi ili što sa­­me uzgoje. Telefon je jedan od rijetkih “luksuza” u samostanu.

    Inače, sve vrijeme provode u tihoj mo­­litvi, a s os­­talim svijetom kontaktiraju preko otvora u zidu s dvo­­strukim rešetkama, jer je svaki fizički kontakt zabranjen. Samostan ima divan vrt u kojem sestre smiju provoditi određeno vrijeme. Avila je poznata kao grad u kojemu pada mnogo snijega i dugo se zadržava. Nalazi se na više od tisuću metara nadmorske visine pa za njega kažu da je najbliži Bogu. Ulaskom u samostan Edita je morala odrezati svoju dugu kosu po kojoj je kao glumica bila prepoznatljiva, a od osobnih stvari zadržala je samo fotografije obitelji. Zbog svega toga su se njezini brojni kolege i nekadašnji prijatelji nadali da će joj samostan u Avili biti samo privremeni dom. I da je pitanje dana kad će se vratiti u rod­ni Split. U to su vjerovali sve do nedavno, dok nisu do­­z­nali da je 21. listopada 2008. položila takozvane “vječ­­ne zavjete siromaštva, čistoće i poslušnosti”.

    Vječne zavjete Edita je položila u samostanskoj crkvi sv. Josipa u kojoj je točno prije četiri godine položila prvi, privremeni zavjet. I tada je uz nju bila njezina najuža obitelj: mama Jadranka i mlađa braća Đani i Teo s današnjom suprugom Goranom te prijateljice, Dubrovkinja Jasna Jukić i Zagrepčanka Mirna Bertol, jedine od starog Editina društva koje je posjete barem jedanput godišnje i redovito joj pišu. Ovaj je put, pak, u Avilu stiglo i pedesetak hodočasnika iz Hrvatske zajedno s don Jozom Mu­­žićem, svećenikom u splitskoj crkvi sv. Filipa Nerija, u koju gospođa Jadranka, Editina majka, odlazi zadnjih godina. Svečana koncelebrirana sv. misa slavljena je u prijepodnevnim satima, a crkva je bila prepuna. Misu je predvodio tamošnji mjesni biskup uz koncelebraciju dvadesetak svećenika. Edita se nalazila u prostoriji iz koje se na oltar gleda kroz dvostruke rešetke. Bila je u svečanoj odori: preko smeđeg habita imala je bijeli ogrtač (plašt), a na glavi bijeli vijenac i crni veo kakav no­­se sestre.

    Edita je zavjete položila na isti datum kao i prve karmelićanke te njezina priorica, časna majka Ju­­li­ja. Trenutačno je u samostanu 16 sestara. Među njima je i jedna djevojka iz Splita koja je došla poslije Edite. Sve su uvijek nasmijane i radosne. Inače, sestre međusobno smiju razgovarati samo dva sata dnevno – poslije ručka i večere, a najveći dio svog vremena mole se za spas du­­ša, što im je osnovna briga i zadaća. Od ulaska u samostan Edita se, naime, ponovno vratila svojoj prvotnoj ljubavi – slikanju, koje je godinu dana studirala prije nego što je upisala glumačku akademiju. Nje­­zini radovi prodaju se u samostanskom muzeju ili ih sestre daruju dobrim ljudima kao znak pažnje. Edita se i kao Isusova zaručnica smije baviti svojim hobijima – sli­­kanjem, pjevanjem i skladanjem na klaviru ili gitari – ali ne toliko kao do sada, jer sve sestre imaju  samostanske ob­­­veze. Editino prvo službeno zaduženje je vođenje do­­maćinstva u samostanu, kao što je priprava hrane i njezina raspodjela. A Edita je istinski sretna, jer njezin sadašnji život svjedoči da je Bog dois­­ta živ. Editino se lice u protekle četiri godine nije ni­­malo promijenilo. Izgleda isto onako mlado kao i kad je odlazila. Evo što drugima izjavljuje kada je sada upitaju zašto je ušla u tako strogo zatvoreni samostan:

    “Za sve je zaslužan Bog. Ja sam samo obična grešnica kojoj se on smilovao. Nikakva žrtva s moje strane nije dovoljna da mu vratim ljubav koju mi daje i koju osjećam. Njemu zahvaljujem za sve što imam.”

    I prije je Edita bila skromna, nije voljela kad bi  se drugima lijepo pričala o njoj, premda je imala sve: ljepotu, pamet, talente… Kao mala djevojčica nije voljela ići u crkvu, a i sve sakramente je primila kao odrasla osoba. No, u njezinu životu dogodio se jedan veliki preokret i nakon mnogo molitvi i propitivanja, kao i svakog jutra odlaženja na misu u crkvu Sv. Josipa na zagrebačkoj Trešnjevci, ona se odlučuje na redovnički život. Budući da klauzurne karmelićanke kod nas ne žive baš ovako još stroži redovnički život, ona zato odlazi u Avilu. Tko zna, možda na kraju bude i svetica. Ona je na sebe preuzela križ svih ljudi za koje se moli, posebice siromašnih i nemoćnih, što znači i njezino ime – sestra Edita Od Križa, kojem je sada dodala svoje kršteno ime Ma­­rija.

    http://www.youtube.com/watch?v=fV3Ybds6VTE

    http://www.youtube.com/watch?v=_8mVUxQKM4g

    http://www.youtube.com/watch?v=Tipqe4jD91U

    http://www.youtube.com/watch?v=C98bIOoFJ7M

    IZVOR: bitno.net

    - Advertisment -

    NAJNOVIJE

    Objavljeni detalji slavljeničke turneje Bijelog dugmeta: Evo kada...

    Bijelo dugme, jedan od najvećih rock and roll sastava s područja bivše Jugoslavije, ove i iduće godine slavi 50. rođendan dugoočekivanom turnejom nazvanom “Doživjeti...

    Prominjani u pripremama za tradicionalne 67. Prominske igre...

    Prominske igre – tradicionalna kulturno-sportska manifestacija kojom Prominjani njeguju tradiciju svojim predaka i čuvaju od zaborava običaje i navike svojih starih, koji su svake...

    Beogradski Proto Tip stiže u Šibeniku, a za...

    U sklopu glazbenog programa 'Nevidljiva scena' u subotu, 27. travnja u 21.30 sati u klubu Azimut, koncert će održati beogradski bend Proto Tip kojeg...

    ‘Flora Dalmatica’: Za vikend akcija čišćenja, izrada hotela...

    Treću godinu zaredom, u okviru programa festivala prirode 'Flora Dalmatica' nastavlja se radionica čišćenja i uređenja zelene površine ispod vanjskog igrališta OŠ 'Juraj Dalmatinac'...

    NAJNOVIJE

    Objavljeni detalji slavljeničke turneje Bijelog dugmeta: Evo kada će biti prvi koncert u Hrvatskoj

    Bijelo dugme, jedan od najvećih rock and roll sastava s područja bivše Jugoslavije, ove i iduće godine slavi 50. rođendan dugoočekivanom turnejom nazvanom “Doživjeti...

    Prominjani u pripremama za tradicionalne 67. Prominske igre u Oklaju

    Prominske igre – tradicionalna kulturno-sportska manifestacija kojom Prominjani njeguju tradiciju svojim predaka i čuvaju od zaborava običaje i navike svojih starih, koji su svake...

    Beogradski Proto Tip stiže u Šibeniku, a za sve je ‘kriva’ Nevidljiva scena

    U sklopu glazbenog programa 'Nevidljiva scena' u subotu, 27. travnja u 21.30 sati u klubu Azimut, koncert će održati beogradski bend Proto Tip kojeg...

    ‘Flora Dalmatica’: Za vikend akcija čišćenja, izrada hotela za kukce, sajam razmjene bilja i predstavljanje prve ‘Biljkoteke’

    Treću godinu zaredom, u okviru programa festivala prirode 'Flora Dalmatica' nastavlja se radionica čišćenja i uređenja zelene površine ispod vanjskog igrališta OŠ 'Juraj Dalmatinac'...