Prvi put od stvaranja županija, Institut za javne financije proveo je istraživanje koliko novca iz državnog proračuna županije troše: pokazalo se da je to puno više od službeno iskazanih 15,5 milijardi kuna ili deset posto proračuna godišnje. Govoreći o razdoblju od 2011. od 2013., IJF je utvrdio da se u županijama potrošilo 129 milijardi kuna iz državnog proračuna.
– Utvrdili smo da županije, kao teritoriji, a ne kao institucije, imaju 46 vrsta prihoda i 164 vrste rashoda. Prihodi ne obuhvaćaju samo poreze na dohodak ili dobit, što je prihod proračuna županije ili grada, već i prihode poput PDV-a koji se knjiže u državni, a zatim prosljeđuju u lokalne proračune. Isto tako, rashodi ne obuhvaćaju samo standardne troškove županija, poput održavanja bolnica i škola, već i subvencije, pomoć općinama i gradovima – pojasnio je Petar Sopek, jedan od istraživača.
Tako utvrđeni podaci o prihodima i rashodima bili su osnova za izračun tzv. neto fiskalne pozicije svake županije, koja otkriva uplati li županija više u državni proračun nego što iz njega povuče. Pokazalo se da samo Zagreb, Zagrebačka, Primorsko-goranska i Istarska županija više uplate državi nego što izvuku.
Podjela zemlje
– Činjenica da 17 županija ima veće rashode od prihoda ne znači da ih sve treba ukinuti, to je samo jedan od kriterija za promišljanje o drugačijoj teritorijalnoj podjeli zemlje – komentirao je Ante Bajo, jedan od autora istraživanja.
Ipak, izražava se zabrinutost zbog činjenica da čak 17 županija više troši nego što privređuje proračunu, od čega njih pet bilježi negativnu razliku veću od milijardu kuna. Među njima je i Splitsko-dalmatinska županija (1,4 milijarde kuna), dok su među deset najvećih gubitaša i Šibensko-kninska (844 milijuna) i Zadarska županija sa 749 milijuna kuna. I Dubrovačko-neretvanska županija više potroši nego što uprihodi poreza i drugih davanja državnom proračuna, i to za 449 milijuna kuna.
U raspravi što je usljedila nakon iznesene analize, Srećko Goić sa splitskog Ekonomskog fakulteta ukazao je na nalaz Instituta da je rashod po stanovniku u županijama približno isti. Taj nalaz, prema Goiću, pobija tezu o financijskoj neodrživosti županija.
– Moramo smanjivati rashode gdje god možemo, ali puko ukidanje županija donijelo bi vrlo male učinke – procijenio je Goić.
Župan primorsko-goranski Zlatko Komadina ustvrdio je da su se županije u obavljanju javnih poslova pokazale puno efikasnijim od državnih institucija. Ocjene da u županijama ima previše zaposlenih Komadina je nazvao glupošću.
– Neka se smanji broj županija, neka ih bude pet ili sedam, ali neka se onda i decentralizira država. A kada bi se zemlja uistinu decentralizirala, bez posla bi ostalo barem 20 posto zaposlenih u državnoj administraciji u Zagrebu – upozorio je Komadina.
IZVOR: slobodnadalmacija.hr
