Ekonomska nejednakost i jaz između bogatih i siromašnih rastu svaki dan. Prošlu su godinu obilježili brojni prosvjedi protiv kapitalista, kapitalizma, banaka i bogataša. Nakon Occupy pokreta, kraj prošle godine dočekali su i masovni prosvjedi u Fergusonu. U Hrvatskoj Živi zid postaje iznenađenje izbora, a u Grčkoj pobjeđuju novi socijalisti.
Kada se sve to uzme u obzir, nije čudno da menadžeri hedge fondova polako stvaraju planove za bijeg u slučaju revolucije.
– Menadžeri fondova diljem svijeta kupuju piste i farme na mjestima poput Novog Zelanda, jer misle da će im trebati utočište, izjavio je Robert Johnson, bivši upravitelj jednog takvog fonda na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu. Johnson je danas šef Instituta nove ekonomske misli.
– Društva mogu tolerirati nejednakost ako su najniža primanja dovoljno visoka. No u sadašnjem sustavu, koji potiče direktore da donose odluke isključivo na temelju profitabilnosti, nejednakost raste čak i u najbogatijim zemljama, objašnjava Johnson.
Nekada se u Davosu upozoravalo na globalno zatopljenje i rastuću važnost društvenih medija, a ove godine goruća tema je nejednakost.
No, bivša premijerka Novog Zelanda Helen Clark, danas dužnosnica UN-a, tvrdi da se prosvjedi poput Fergusona brzo zaboravljaju. – Vidjeli smo kako je Occupy pokret uzeo maha, a potom izblijedio. Takvi pokreti imaju problem s ostajanjem. Moraju izgraditi strukture koje su trajne, koje će predstavljati te nove glasove, kaže Clark.
– Rješenja postoje. Nedostaje samo politička volja. Političari ne reagiraju na one čiji glas nije bitan. Na kraju se radi samo o preraspodjeli imovine i moći.
Većina sudionika bila je bijesna na političare. Osnivač Sojournersa Jim Wallis opisao ih je kao ljude koji podižu mokri prst ‘da bi vidjeli iz kojeg smjera puše novac.’
No, neki su ipak uspjeli sačuvati optimizam. Rebecca Newberger-Goldstein, filozof i pisac, izvlačila je primjere iz povijesti kako bi ukazala da se društvo ipak polagano mijenja na bolje.
– Napredovali smo kao vrsta. Polako shvaćamo istinu da je svatko bitan, jer je koncept važnosti centralan u svakom ljudskom biću. Za znati da ste bitni katkad je dovoljno da drugi prihvate realnost vaših priča. Da vas slušaju, rekla je.
Izvor: www.jutarnji.hr
