Neadekvatna zdravstvena zaštita, nedostatak prostora i nesnosne vrućine glavne su pritužbe zatvorenika smještenih u Zatvoru u Šibeniku. Nekoliko ih se našlo na stolu odvjetnice Lidije Horvat iz Zagreba, koja zastupa zatvorenika iz cijele RH. Vodi oko dvjesto sudskih tužbi. No, pitanje je hoće li se pritužbe pretvoriti u prave sudske sporove, jer se većina prigovora rješava mirnim putem.
– Najčešći su sudski sporovi zbog nedostatka adekvatnog prostora, što sudac obično uvaži – to je objektivan prigovor, jer ne možete sakriti činjenicu da su nam zatvori pretrpani, odnosno da ne zadovoljavaju standard od potrebna 4 metra kvadratna po zatvoreniku tj. 10 kubnih metara – započinje odvjetnica Lidija Horvat.
Zbog novih pritužbi, Horvat upravo iščekuje izlazak suca na očevid u kaznionicu u Lepoglavi, na koju se zatvorenici najviše žale. Da su prigovori na smještaj osnovani, pokazuje i posljednje izvješće pučkog pravobranitelja Jurice Malčića za 2011. godinu. Nezadovoljno uvjetima u zatvorima i kaznionicama, stotinu zatvorenika podnijelo je zahtjeve za naknadu štete pa su samo 2011. godine potraživali gotovo 52 milijuna kuna. Taj iznos nije konačan, jer 29 zatvorenika nije navelo koliko točno novca traži. U posljednje tri godine 283 zatvorenika, uglavnom u zahtjevima za mirno rješavanje sporova, potražuju 86,900.000 kuna. Domaći sudovi i Europski sud za ljudska prava dosuđuje naknade štete čija visina ovisi o težini utvrđenog zlostavljanja, odnosno uskrati prava na odgovarajući smještaj.
– Dosad smo imali desetak presuda Europskog suda za ljudska prava, koji zatvorenicima dosuđuje odštete od dvije ili tri do pet tisuća eura. Prva presuda donesena je još 2002. godine u slučaju Benzon protiv RH i iznosila je 23 tisuće eura. Prema procjeni Europskog suda, odšteta iznosi otprilike 25 eura po danu – rekla je Horvat.
U izvješću za 2011. godinu pučki pravobranitelj ističe kako je tijekom pregleda Zatvora u Zadru, utvrđeno da čak 15 osoba spava na madracima na podu, a tijekom pregleda Zatvora u Šibeniku dvije osobe nisu imale vlastiti ležaj. U izvješću stoji da su se brojni zatvorenici pritužili na vrućinu, zbog čega je upraviteljima upućena preporuka da tijekom dana, gdje je to moguće, otvore sobe na određeno vrijeme, te na taj način smanje osjećaj prenapučenosti i osiguraju provjetravanje soba. Pri navedenom je potrebno imati na umu da u pojedinim zatvorima sanitarni čvorovi nisu u cijelosti odvojeni zidom od ostatka prostorije, što dodatno pogoršava situaciju. Ventilatori koje uprave zatvora osiguravaju zatvorenicima, doista su samo mala pomoć u opisanim situacijama. Iako upravitelji često u svojim izvješćima pučkom pravobranitelju naglašavaju da urednost soba održavaju sami zatvorenici, doista je teško održavati urednost ukoliko svaka osoba nema svoj ormarić i dovoljno mjesta za osobne stvari, ističe pučki pravobranitelj u svom izvješću.
NEDOVOLJNO ZDRAVSTVENIH RADNIKA
Tijekom pregleda zatvora i kaznionica osobe lišene slobode ukazale su na problem nedostatka dovoljnog broja zdravstvenih radnika, što se neposredno odražava i na kvalitetu pružene zdravstvene zaštite. Tako je, primjerice, utvrđeno da i u Zatvoru u Šibeniku i u Zatvoru u Zadru ima manje zaposlenih zdravstvenih radnika nego je to predviđeno važećom sistematizacijom. Primjerice, u Odjelu zdravstvene zaštite Zatvora u Šibeniku sistematizacijom su predviđena četiri zdravstvena radnika, a u Odjelu su trenutačno zaposlena samo dva zdravstvena radnika srednje stručne spreme medicinske struke – nedostaje jedan liječnik i jedna medicinska sestra. Nemoguće je osigurati 24-satnu pokrivenost dežurstvom zdravstvenih radnika, što pučki pravobranitelj ne ocjenjuje prihvatljivim. Iz pritužbi zatvorenika te tijekom pregleda Zatvora u Šibeniku utvrđeno je da je pravosudni policajac bio nazočan u ambulanti tijekom liječničkog pregleda zatvorenika. Pučki pravobranitelj ovakvo postupanje ocjenjuje neprihvatljivim. Naime, liječnički bi se pregledi, u pravilu, trebali obavljati samo izuzetno iz razloga sigurnosne procjene u nazočnosti pravosudnog policajca. Prisutnost nezdravstvenih službenika liječničkim pregledima, ukoliko se ne radi o sigurnosnim razlozima, krši pravo na privatnost zatvorenika.
Vezano za nedostatak zdravstvenih radnika, situacija ipak nije jednostavna. Naime, liječnici i medicinske sestre slabije su plaćeni ukoliko rade u zatvoru u odnosu na ambulantu, stoga se teško odlučuju na rad u zatvorskim ustanovama.
– Većina ih radi preko ugovora o djelu i s obzirom na manjak zdravstvenih radnika, teško se popunjavaju kapaciteti – neslužbeno doznajemo iz Ministarstva pravosuđa.
AKCIJSKI PLAN PROPAO
Naša vlada je 2009. godine donijela Akcijski plan za unapređenje zatvorskog sustava kojim je do 2014. godine predviđena dogradnja zgrade zatvora u Zagrebu za 382 zatvorenika i izgradnja kaznionice i zatvora u Šibeniku za 1270 zatvorenika. No čini se da plan propada ili barem stagnira.
Naime, sa 651 radnim mjestom, nova kaznionica Podi danas je najveća tvrtka u Šibensko-kninskoj županiji. Bivši ministar Radimir Čačić uvrstio ju je u plan spasa hrvatskog gospodarstva, optimistično ju ističući kao jedan od strateških projekata. No, kaznionica Podi postoji samo na papiru. Planovi za izgradnju su zaustavljeni i to zbog nedostatka novca. Hrvatska vlada trebala je iz državnog proračuna osigurati 50 od potrebnih 110 milijuna eura, dok je za drugu polovicu sredstava osiguran kredit Razvojne banke Vijeća Europe (CEB). Iako su radovi trebali započeti 2014. godine, to se neće dogoditi. Da bi kredit uopće bio odobren od strane Upravnog odbora CEB-a bilo je potrebno dati prikaz kadrovske strukture zaposlene u Kaznionici i zatvoru u Šibeniku, te broj službenika i namještenika. Sobe u novoj kaznionici su predviđene za pojedinačni smještaj, ali su dovoljno prostrane za smještaj dviju osoba, u skladu s navedenim standardima Europskih zatvorskih pravila, te su planirane na način da mogu zadovoljiti potrebe u slučaju povećanog broja zatvorenika.
Sama parcela, na čestici u vlasništvu Republike Hrvatske, dio je Gospodarske zone ‘Podi’ i od grada Šibenika udaljena je oko osam kilometara. Površine je oko milijun kvadrata, a na njoj bi bila izgrađena kaznionica i zatvor u jednom kompleksu površine oko 48 tisuća metara četvornih. Izgradnjom Kaznionice i zatvora u Šibeniku su se koncem 2015. godine trebala otvoriti 562 nova radna mjesta i to 316 za pravosudnu policiji te 246 civilna radna mjesta (21 zdravstveni djelatnik, 69 tretmanskog osoblja, 82 strukovna učitelja i dr.). Zapošljavanje novog broja službenika i namještenika za potrebe kaznionice i zatvora u Šibeniku planiralo se prije završetka građevinskih radova. Novac za šibensku kaznionicu, oko tri milijuna kuna predviđen je tek u proračunskoj projekciji za 2014., a u 2015. trebalo bi za taj projekt biti ostavljeno još devet milijuna kuna. Vlada je odbila prijedlog HDZ-ovih zastupnika da ulaganje u kaznionicu započne ove godine, te da se za tu namjenu odobri barem šest milijuna kuna kako bi se moglo započeti s izradom potrebne, a opsežne dokumentacije. Stoga je upitno hoće li do 2016. godine biti započeta gradnja. U međuvremenu se tužbe zatvorenika samo gomilaju, a država će, zbog objektivnih okolnosti, odštete zbog istih morati podmirivati. Zbog svega toga postavlja se objektivno pitanje – nije li bilo jeftinije podržati projekt koji bi u jednom mahu zaposlio preko 500 radnika u Šibeniku koji ima 4.820 nezaposlenih, te otvorio nova prihvatna mjesta za zatvorenike koji bi izgubili temelj za tužbe?
Hrvatski zatvori premašuju kapacitete za 30 posto
Hrvatski zatvori trenutno imaju kapacitete za 3771 osobu, a u njima je danas 4950 zatvorenika, pri čemu je popunjenost zatvora stalno negdje 30 posto iznad kapaciteta, procjenjuju u Ministarstvu pravosuđa.To je problem ne samo zbog održavanja reda i sigurnosti nego potencijalno i zbog financijskih gubitaka – trenutno su zatvorenici podigli tužbe u ukupnoj vrijednosti od 90 milijuna kuna zbog neadekvatnih uvjeta u zatvorima, što se većinom odnosi na premali prostor. Veliki problem je i nedostatak službenika, po predviđenom ustroju od 3771 zatvorenika nedostaje 23 posto ljudi, a po realnom stanju sa 4950 zatvorenih osoba nemamo 50 posto potrebnih kadrova. Jedini način da se to koliko-toliko pokrije je prekovremeni rad, tako je u 2011. odrađeno 350.000 prekovremenih sati.
Pučki pravobranitelj Jurica Malčić postupao po gotovo 250 pritužbi
Tijekom 2011. godine, pučki je pravobranitelj postupao po ukupno 248 pritužbi osoba lišenih slobode, od čega je 212 podnesenih u 2011. godini. Usporede li se ovi podaci s podacima za prethodnu, 2010. godinu, može se zaključiti da je situacija gotovo identična. Naime, ukupni broj predmeta osoba lišenih slobode, na kojima je pučki pravobranitelj radio tijekom 2010 iznosio je 249, od čega je bilo 217 novozaprimljenih pritužbi. Jednako kao i prethodnih godina potrebno je naglasiti da navedeni podaci prikazuju broj pritužitelja koji su se obraćali pučkom pravobranitelju, a ne broj pritužbi, budući se nerijetko događa da jedan pritužitelj jednom pritužbom obuhvati više razloga, ili se isti pritužitelj tijekom iste kalendarske godine nekoliko puta obraća pučkom pravobranitelju s različitim pritužbama, a tada se, u pravilu, ne otvara novi predmet. Sukladno zakonskim ovlastima obveza je pučkog pravobranitelja najmanje jednom u dvije godine pregledati ustanove u kojima se ograničava sloboda kretanja. Tijekom 2011. godine, pučki je pravobranitelj na temelju spomenutih odredbi bio u redovitom ili kontrolnom pregledu zatvora u Sisku, Bjelovaru, Zadru, Šibeniku i Karlovcu te kaznionicama u Glini i Lipovici. Jednako tako, a uvažavajući činjenicu da se osobe kojima je ograničena sloboda kretanja ili su lišene slobode ne nalaze isključivo u zatvorskom sustavu, pučki je pravobranitelj tijekom 2011. godine pregledao policijske postaje u Policijskoj upravi šibensko kninskoj, Policijskoj upravi zadarskoj te prostorije i Postaje prometne policije Zagreb, te Psihijatrijsku bolnicu Ugljan. Kao i proteklih godina, prenapučenost je značajka koja u najvećoj mjeri određuje uvjete smještaja u zatvorskom sustavu.
Sanitarni čvor u PU Šibenik bio pod videonadzorom
Pučki je pravobranitelj i tijekom 2011. godine pregledavao prostorije u policijskim postajama. Bez prethodne najave, pregledane su uz ostale, PU šibensko kninske i to PP Šibenik, PP Knin, PP Drniš i PP Vodice. Budući da tijekom pregleda niti u jednoj policijskoj postaji nije zatečena niti jedna uhićena ili zadržana osoba koja je privremeno smještena u prostorije namijenjene za osobe kojima je oduzeta sloboda, samo je u pojedinim postajama napravljen uvid u dokumentaciju po metodi slučajnog odabira. U pojedinim policijskim postajama (PU šibensko kninska) sanitarni čvor je bio obuhvaćen video nadzorom, te je Ravnateljstvo policije izvijestilo pučkog pravobranitelja kako je u tijeku otklanjanje ukazanog nedostatka, na način da se izrađuje paravan kojim će intimni prostor sanitarnog čvor biti zaklonjen od video nadzora. U pojedinim prostorijama utvrđen je nedostatak umjetnog i dnevnog svjetla npr., PP Knin, budući da se prostorije nalaze u podrumu. Pučki je pravobranitelj obaviješten da je pojačana električna rasvjeta. U pojedinim prostorijama nije dostupna pitka voda npr. PP Šibenik i PP Drniš, u vezi s čim je Ravnateljstvo policije obavijestilo pučkog pravobranitelja da će do trajnog rješavanja problema, dostupnost vode biti osigurana putem plastičnih boca. Nedvojbeno je da raspoloživost financijskih sredstava, te starost zgrade u kojoj se nalazi policijska postaja, uvelike određuje smještajne uvjete pa tako uvjeti smještaja u onim policijskim postajama, koje se nalaze u novim zgradama, odgovaraju standardima. Sve pregledane prostorije bile su uredne (izuzev išaranih zidova u pojedinim postajama), iako su pregledi bili nenajavljeni. Tijekom pregleda pučki je pravobranitelj utvrdio da u pojedinim postajama policijski službenici ponekad moraju od vlastitih sredstava kupovati obroke uhićenim ili zadržanim osobam
